Dostupni linkovi

logo-print

Romkinje to mogu


Cilj projekta "Romkinje to mogu", koji je pokrenut u oviru Radne grupe za ravnopravnost polova Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope, je pomoć Romkinjama koje žele mijenjati svoj sadašnji položaj u ovom dijelu Evrope. Mary Ann Rukavina, izvršna direktorica Projekta, sa sjedištem u Zagrebu:

“Romske žene u regiji imaju itekako svoj plan i namjeru da rade na poboljšanju uvjeta za svoju zajednicu, ali i za žene općenito u društvu. A sada smo shvatili da je i vrijeme, zahvaljujući mnogim okolnostima u Evropi, između ostalog i formiranju tijela u Evropskoj uniji za lobiranje za romska prava, da romske žene, sa svim ostalim ženama u regiji jugositočne Evrope, daju svoj doprinos.”

U BiH ne postoji precizan podatak o broju Roma. Stoga se pretpostavlja da ih je oko 80.000. Ostale bitne činjenice koje se tiču ovih ljudi su sasvim pouzdane, kaže Slobodan Nagradić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice:

“Da su Romi zaista najbrojnija nacionalna manjina u BiH, a ona je Zakonom o zaštiti prava pripadnika manjina, iz 2003. godine, u svemu izjednačena sa bilo kojom drugom nacionalnom manjinom u BiH. A u nekim zemljama jugoistočne Evrope postoje još neke razlike u statusu i tretiranju manjina u zakonima. I drugo što je neupitno jeste da su Romi socijalno najugroženija manjina. Kad kažem socijalno, mislim po najvećem broju kriterijuma – od pitanja obrazovanja, zapošljavanja, stambene problematike, zdravstvene zaštite.”

O teškom položaju Roma u Srbiji svjedoče i ove riječi Jelice Rajačić - Čapaković, predstavnice Vlade Vojvodine:
“Šest puta su siromašniji od proseka u Srbiji, nažalost sa vrlo niskom stopom obrazovanja. 60 posto Roma ne završava školu, a u okviru romske populacije starije od 10 godina 19,65 posto Roma je nepismeno. I ono što je kod nas problem jeste da naša romska deca idu u specijalne škole. Idu u specijalne škole jer ne znaju dovoljno dobro jezik sredine i to znači da su zajedno u školama sa decom koja su ometena u razvoju.”

Uz sve probleme koje imaju, Romima posebno teško pada odnos građana prema njima. Tako Sanela Bešić, angažovana u radu Vijeća Roma BiH, kaže:

“To su oni stereotipi i predrasude koje ovo društvo ima inače generalno o Romima, pa onda i o Romkinjama. Vizija nekog Roma jeste žena koja prosi, ima malo dijete. To su, nažalost, stvari koje ostatak društva uči svoju djecu, pa je pitanje da li će i ove druge generacije tako isto učiti svoju djecu i plašiti svoju djecu da ako se ne vrate kući na vrijeme, da će ih ukrasti Romkinja. Naša osmogodišnja škola ustvari nama najteže pada, jer nažalost druga djeca nas vrijeđaju i omalovažavaju zato što donose iskustva i priču druge djece u školi - i naravno da se uopšte ne osjećate ugodno, niti želite da ostanete u toj školi zato što nemate snage za takve stvari.”

Procjene govore da u Evropi danas živi između osam i dvanaest miliona Roma, čime su postali najveća, ali najsiromašnija evropska manjina. Romkinje imaju i koji problem više – one se ne školuju, nemaju posla, brinu o porodici u trošnim nastambama, bez struje i vode. Zbog toga što nemaju zdravstvenu knjižicu, porađaju se s tuđim dokumentom – što znači na tuđe ime. Zato hiljade malih Roma ostaje izvan matičnih knjiga, nemaju rodni list i zvanično ne postoje.
XS
SM
MD
LG