Dostupni linkovi

logo-print

Sintetičke droge preplavile ulice


Jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za suzbijanje ovisnosti, doktor Slavko Sakoman, procjenjuje da trenutno u Hrvatskoj najteže droge, heroinskog tipa, uzima oko 20 tisuća osoba:

„Podaci govore da je godišnji priliv novih slučajeva za tretman, samo heroinskih ovisnika, između 800 do 1000 osoba. Ukupna pojavnost teških ovisnika se u Hrvatskoj i dalje pojačava. Značajno je viša nego što je dopustivo u odnosu na generaciju rođenih i u odnosu na ukupno stanovništvo.“

Kaže da od predoziranja umire čak pet puta više ovisnika no prije deset godina:

„Broj smrtnih slučajeva ovisnika koji umru od predoziranja, ili drugih oblika iznenadne smrti uzrokovane konzumiranjem droga, se značajno povećao i iznosi oko 110 osoba godišnje. U zemlji koja ima puno više stanovnika, kao što je Nizozemska koja ima oko petnaestak milijuna stanovnika, bilježe svega četrdesetak takvih slučajeva godišnje.“

Da se droga, poput epidemije, širi hrvatskim gradovima potvrđuju i mnogi mladi, na temelju vlastitih iskustava:

„Marihuana se najviše uzima.“

„Exstazi i marihuana se uzimaju najviše jer su danas jako jeftini.“

„Exstazi se može nabaviti po 25 kuna. Ko ima i najmanji džeparac može si to priuštiti. Već od 14 godina uzimaju marihuanu i speed.“

„Ne znam nikoga ko nije probao.“

„Prvo uzimaju travu, pa tableta, onda dođu na red i ostale droge.“

Načelnik odjela Kriminaliteta droga u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova, Darko Dundović:

„Sve aktivnija je balkanska ruta krijumčarenja heroina od Istoka prema Zapadu. Većina marihuane dolazi s područja nama susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Albanije. U budućnosti će najveći problemi u Republici Hrvatskoj predstavljati sintetičke droge, prvenstveno exstazi i speed.“

Samo na uličnoj razini godišnje se u Hrvatskoj na drogu potroši oko 300 tisuća eura. Za sve unosniji narko-biznis doktor Sakoman okrivljuje visoku korupciju i neefikasnost represivnog aparata:

„Ako svi ovisnici u kvartu znaju ko su dileri, dakako da je glupo i smiješno očekivati da to ne zna policija. Najtragičnije je kada ta stvar dođe do suda. Sud se razvlači godinama, a sudska vlast je takva kakva jeste u Hrvatskoj.“

Mladići s kojima smo razgovarali također vjeruju da bi država mogla biti puno efikasnija:

„Po meni, oni bi ih mogli uloviti, ali neće. Zna se točno u kojim bircevima se skuplja koja ekipa. Sve ih mogu uloviti.“

Doktor Sakoman, a i mladić koji studira u Zagrebu, posebno upozoravaju na problem narkodilera na otocima:

„Osobito u zimsko vrijeme, kada je djeci i mladima dosadno, droga im dođe kao igračka. Širi se kao epidemija.“

„Recimo na Krku zimi, dućan radi, ali je videoteka zatvorena. Mladi nemaju nigdje izaći. U pet godina, dvojica su umrla od heroina. Našli su ih predozirane.“

Načelnik za suzbijanje kriminaliteta droge, Darko Dujmović, tvrdi da hrvatska policija u svojim tehničkim uvjetima čini maksimalno, ali bi trebala imati bolju potporu cijelog društva:

„Mi ne možemo imati u svakom kafiću policajca, niti u svakom uglu. Nema niti jedne države na svijetu koja je represivnim sustavom riješila problem droge u svojoj državi. Neke od zemalja imaju vrlo oštre mjere i smrtne kazne, a neke prema tom problemu imaju vrlo liberalan pristup, kao što je Nizozemska. Represivni sustav to neće riješiti.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG