Najgora strahovanja naučnika počinju se ostvarivati – ptičija gripa se širi Evropskom unijom i otkrivena je u Africi. U Solunu, u Grčkoj u ponedjeljak je dvoje ljudi stavljeno u karantenu dok se ne provjeri da li su zaraženi virusom H5N1 i to samo dva dana nakon što su otkriveni mrtvi, labudovi s virusom u visokoj patogenoj formi.
Grčki ministar zdravlja takođe je potvrdio smrt labudova na sjeveru zemlje, ustvrdivši da je virus očigledno slomio granicu EU. Posljednjih su sedmica inače zabilježeni novi slučajevi u Turskoj, gdje se bilježi i nekoliko ljudskih žrtava, te ugibanje ptica u Azerbejdžanu, Sloveniji i Bugarskoj. Činjenica da ugibaju labudovi u Evropi indicira novi talas ptičjeg gripa kojeg su, kažu stručnjaci, najvjerojatnije pokrenule ptice selice koje se, uoči dolaska proljeća, vraćaju svojim staništima. Albert Osterhaus, virolog iz Roterdama objašnjava zašto su naučnici zabrinuti:
"Ako pogledamo šta se trenutno dešava, moramo biti zabrinuti. Širom Evrope ugibaju zaraženi labudovi, koji su jako osjetljivi na virus H5N1. Ta vrsta pliva zajedno s patkama na kojima se virus teže otkriva, tako da je moguće da su one već zaražene, a da mi to ne primjećujemo. Moramo se pripremiti, posebno uoči vraćanja ptica selica."
Migracija će u punoj snazi biti za otprilike mjesec dana, kada jata krenu iz Afrike svojim evropskim staništima. Ono što su naučnici pretpostavljali, izgleda da se i dogodilo. Topla je Afrika naime pticama selicama poslužila kao inkubator, gdje su zarazile jedna drugu i lokalnu perad. U Nigeriji je već uništeno nekoliko farmi na koje se bolest proširila. Za dvoje djece se sumnja da imaju virus H5N1. I Uz sve to, afričke su zemlje najlošije pripremljene za bilo koju vrstu epidemije, a nemaju ni razrađene mehnizme promatranja i praćenja širenja virusa. Stoga virolog John Oxford sa Queen Mary College iz Londona strahuje da je Nigerija tek vrh ledenog brijega:
"Afrika je žalostan slučaj s uglavnom niskim stupnjem razvoja. Kako god vi gledali na to, najveći broj zemalja nije dobro organiziran, što uvećava šanse da baš tamo virus predje s ptica na čovjeka. I što više bude zaraženih ljudi veća je šansa za inače jako rijetku mutaciju virusa, a time i za širenje bolesti s čovjeka na čovjeka."
Ukoliko se to desi, epidemija bi mogla odnijeti milione ljudi. Doktor Albert Osterhaus iz Roterdama kaže da se odlučujući koraci u Evropi moraju preduzeti prije proljeća:
“Prva stvar je soigurati da domaća perad ne dođe u kontakt s divljim pticama. Mi smo u Nizozemskoj još prošle godine u septembru zatvorili sve takozvane otvorene farme. Nekoliko zemalja je učinilo isto i ja mislim da je to važno. Druga stvar je vakcina, ali to je u okviru EU još uvijek predmet rasprave. Još nije odlučeno da li se to može upotrijebiti kao preventivna mjera.”
Slovenija je treća zemlja EU u kojoj su se pojavile ptice zaražene virusom H5N1. Dosada je u svijetu od posljedica ptičije gripe umrlo 88 ljudi.
Grčki ministar zdravlja takođe je potvrdio smrt labudova na sjeveru zemlje, ustvrdivši da je virus očigledno slomio granicu EU. Posljednjih su sedmica inače zabilježeni novi slučajevi u Turskoj, gdje se bilježi i nekoliko ljudskih žrtava, te ugibanje ptica u Azerbejdžanu, Sloveniji i Bugarskoj. Činjenica da ugibaju labudovi u Evropi indicira novi talas ptičjeg gripa kojeg su, kažu stručnjaci, najvjerojatnije pokrenule ptice selice koje se, uoči dolaska proljeća, vraćaju svojim staništima. Albert Osterhaus, virolog iz Roterdama objašnjava zašto su naučnici zabrinuti:
"Ako pogledamo šta se trenutno dešava, moramo biti zabrinuti. Širom Evrope ugibaju zaraženi labudovi, koji su jako osjetljivi na virus H5N1. Ta vrsta pliva zajedno s patkama na kojima se virus teže otkriva, tako da je moguće da su one već zaražene, a da mi to ne primjećujemo. Moramo se pripremiti, posebno uoči vraćanja ptica selica."
Migracija će u punoj snazi biti za otprilike mjesec dana, kada jata krenu iz Afrike svojim evropskim staništima. Ono što su naučnici pretpostavljali, izgleda da se i dogodilo. Topla je Afrika naime pticama selicama poslužila kao inkubator, gdje su zarazile jedna drugu i lokalnu perad. U Nigeriji je već uništeno nekoliko farmi na koje se bolest proširila. Za dvoje djece se sumnja da imaju virus H5N1. I Uz sve to, afričke su zemlje najlošije pripremljene za bilo koju vrstu epidemije, a nemaju ni razrađene mehnizme promatranja i praćenja širenja virusa. Stoga virolog John Oxford sa Queen Mary College iz Londona strahuje da je Nigerija tek vrh ledenog brijega:
"Afrika je žalostan slučaj s uglavnom niskim stupnjem razvoja. Kako god vi gledali na to, najveći broj zemalja nije dobro organiziran, što uvećava šanse da baš tamo virus predje s ptica na čovjeka. I što više bude zaraženih ljudi veća je šansa za inače jako rijetku mutaciju virusa, a time i za širenje bolesti s čovjeka na čovjeka."
Ukoliko se to desi, epidemija bi mogla odnijeti milione ljudi. Doktor Albert Osterhaus iz Roterdama kaže da se odlučujući koraci u Evropi moraju preduzeti prije proljeća:
“Prva stvar je soigurati da domaća perad ne dođe u kontakt s divljim pticama. Mi smo u Nizozemskoj još prošle godine u septembru zatvorili sve takozvane otvorene farme. Nekoliko zemalja je učinilo isto i ja mislim da je to važno. Druga stvar je vakcina, ali to je u okviru EU još uvijek predmet rasprave. Još nije odlučeno da li se to može upotrijebiti kao preventivna mjera.”
Slovenija je treća zemlja EU u kojoj su se pojavile ptice zaražene virusom H5N1. Dosada je u svijetu od posljedica ptičije gripe umrlo 88 ljudi.
