Dostupni linkovi

logo-print

Čiji je Tesla?


Mada je težište priprema za obeležavanje 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle, kako u Srbiji tako u Hrvatskoj, stavljeno na delo velikog naučnika, i ovaj put su se javnosti otvorila neka pitanja koja su pre svega povezana sa biografskim detaljima iz njegovog života. Koliko god su se muzeji i naučne institucije ovih dveju zemalja trudile da se i najširi slojevi upoznaju sa značajem pronalaska obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora ili polifazne naizmenične struje, ponovo je pokrenuta rasprava o Teslinom poreklu i da li je Tesla, osim što je američki, prvenstveno srpski ili hrvatski naučnik. U pojedinim hrvatskim medijima moglo se prethodnih dana pročitati da je Tesla po nacionalnosti bio Hrvat pravoslavne veroispovesti. Iz Srbije je iz najviših akademskih krugova ubrzo stigao odgovor kako su takve teze navodno samo deo strategije sistematskog poništavanja svega što je srpsko u toj susednoj zemlji.

Saradnja: Nebojša BUGARINOVIĆ

Prave poruke Teslinog dela, ali i opasnosti da srpsko-hrvatske razmirice bace senku na veliki jubilej Teslinog rođenja, tema su i naše današnje emisije u kojoj između ostalih učestvuju:

● Zagovornik teze o hrvatskom poreklu Nikole Tesle, zagrebački istoričar Goran Jurišić
● Predsednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Zagreba, inače pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatske Čedomir Višnjić
● Direktor Muzeja Nikole Tesle iz Beograda Vladimir Jelenković
● Kustos Muzeja Like koji vodi zbirku rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu Vesna Bunčić

No pre nego što se naši sagovornici posvete pitanjima koje je otvorilo obeležavanje godišnjice Nikole Tesle, saznaćemo nešto više o životu i delu ovog velikog pronalazača:

Nikola Tesla je rođen 10. jula 1856. godine u Smiljanu, kao dete lokalnog sveštenika Srpske pravoslavne crkve Milutina Tesle i njegove žene Đuke, na području vojne granice tadašnje Austrije, danas Republike Hrvatske. Školovao se u Gospiću, Karlovcu, Gracu i Pragu. U periodu od 1881. do 1882. godine radi u Budimpešti u Centralnom telegrafskom uredu i upravo tu započeinje svoj veliki pronalazački period – usavršava aparat za pojačanje glasa kod telefona. Sredinom 1882. godine odlazi u Pariz, a u Sjedinjene Američke Države stiže 1884. godine, gde počinje da radi u Edisonovoj kompaniji. U periodu od 1887. do 1890. godine prijavljuje svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmeničnih struja, generatore i motore. Odmah potom kompanija Vestinghaus (Westinghouse) otkupljuje prvih sedam. Prva centrala na Nijagarinim vodopadima, izgrađena po Teslinom sistemu, otvorena je 15. novembra 1896. godine puštanjem struje do grada Bafala, i bila je uvršćena u jedno od svetskih čuda toga doba. U periodu od 1899. do 1900. godine Tesla boravi u Kolorado Springsu, gde na nadmorskoj visini iznad dve hiljade metara podiže laboratoriju sa emiterom snage 200 kilovata. U Koloradu je završavao visokofrekventni transformator koji nosi njegovo ime. U eksperimentalnim beleškama iz tog perioda navodi da se kroz zemlju rasprostiru stacionarni talasi i da se ta osobina može upotrebiti za bežični prenos energije. U narednih pet godina gradio je veliku eksperimentalnu stanicu, centralu sa visokim antenskim tornjem na Long Ajlendu kraj Njujorka, sa idejom da realizuje svoj svetski radio sistem. Ovaj projekat nikada nije završio. Tokom karijere Tesla je patentirao oko 250 izuma u Americi i zemljama širom sveta. Po njemu je jedinica međunarodnog SI sistema – mera za magnetnu indukciju – dobila naziv „tesla“. Umire na Božić – 7. januara 1943. godine, na 33. spratu hotela „Njujorker“ (Newyorker). Tim povodom gradonačelnik Njujorka Lagvardija (Laguardia), rekao je: „Umro je siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živeli. Ono što je stvorio, veliko je, i kako vreme prolazi postaće još veće“. Urna mu se čuva u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.

* * * * *

RSE: Nema nikakve sumnje da je Nikola Tesla bio jedan od onih ljudi koji su svojim delom obeležili savremenu civilizaciju, tako da su izuzetno retki oni koji su mu, nakon što je postalo očigledno da je Tesla ubrzao tehnološku revoluciju u dvadesetom veku, osporavali značaj. No na drugom polu tih retkih dovođenja u pitanje Tesline genijalnosti, stajala je sasvim neprimerena glorifikacija, koja je mistifikovala delo ovog pronalazača. U čemu je Teslin značaj iz današnje perspektive Hrvatske i Srbije?

BUNČIĆ: Tesla je poznat, ne samo u hrvatskim, već i u svjetskim razmjerima, budući da je bio znanstvenik čiji su izumi ostvarili tehnološku revoluciju. Iza Nikole Tesle je ostalo više od 700 patenata, iz električnih strojeva, transformatora, prijenosa energije, visokofrekventne tehnike, radio-tehnike, telemehanike, rasvjete, parnih turbina… I od 212 službeno priznatih, njih 110 se danas široko primjenjuje.

JELENKOVIĆ: Tesla je oduvek bio značajan za ovu sredinu, bez obzira što se sad doživljava da je tek 2006. godine Tesla otkriven. Možda će ga neki prvi put otkriti, a mnogi ponovo, osvetljavajući, naravno, sa svih mogućih aspekata ono što je on dao čovečanstvu kroz svoje patente i brojne izume. Tesla je čovek koji je stvorio 20. vek. Njegova ključna dela su praktično dala svetlost, kroz obrtno magnetno polje, primenu asinhronih motora i svega drugog, na kraju krajeva i radija. Gotovo nijedan njegov patent, ni za njegovog života, ni posle smrti, nije prevaziđen. On i dan danas živi, za razliku od mnogih drugih pronalazača i inžinjera koji su uradili nešto što je već za njihovog života bilo prevaziđeno. Na kraju krajeva, Tesla i dalje živi, i u trećem milenijumu, odnosno u 21. veku, zahvaljujući čitavom svom delu i opusu.

RSE: A u čemu veličinu dela Nikole Tesle pre svega vide predsednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Zagreba Čedomir Višnjić i hrvatski istoričar Goran Jurišić:

VIŠNJIĆ: Njegovu naučnu veličinu, naravno, nikad nitko nije pokušao osporiti. Zbog njegovih ljudskih osobina, uvijek se oko njega ovijao oreol pomalo romantičnog junaka i usamljenika. A paradoksalno, ono što je bilo veoma loše u nedavnoj prošlosti ovih krajeva, Tesli je išlo pomalo u korist. Nakon urušavanja svih ovih vrijednosti, imam nekako dojam da se svi bolje osjećamo kad vidimo i kad znamo da imamo jednog odista istinskog svjetskog velikana, kojeg onako s punim pravom možemo koristiti kao naš zajednički grb. Mislim da je tu, u tom nekakvom kolopletu pozitivnih i negativnih okolnosti, nešto što je išlo Tesli u korist.

JURIŠIĆ: Kada se na Teslu gleda iz sadašnje perspektive, on je znanstvenik svjetskog glasa i svi njegovi izumi praktički čine baštinu cijelog čovječanstva. U svakom slučaju, Tesla pripada svima. Za Hrvatsku je Tesla značajan isto kao i za svaku zemlju i za svaki narod ovog svijeta. Tesla je rođen u Hrvatskoj i to bi možda bila ta jedna dodirna točka. On se tu školovao i neke svoje prve izume je osmislio u Hrvatskoj.

RSE: Hrvatska i Srbija potrudile su se da na najvišem institucionalnom nivou obeleže godišnjicu rođenja Nikole Tesle. Tako je Sabor Republike Hrvatske nedavno odlučio da se 2006. godina proglasi za godinu Nikole Tesle, dok su u Srbiji na nivou države i grada Beograd formirani specijalni odbori za obeležavanje godišnjice. Na čelu republički odbora našao se republički premijer Vojislav Koštunica:

JELENKOVIĆ: Obeležavanje ove velike godišnjice, organizovanjem dva počasna odbora, prepušteno je republici i gradu, uz čitav niz pododbora za najrazličitije vrste aktivnosti. Uz naučni skup, uz jednu veliku izložbu koja će biti organizovana u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, uz čitav niz publikacija i različitih drugih prigodnih manifestacija kojima će se to na neki dostojanstven način obeležiti. Muzej će biti deo aktivnosti, iz prostog razloga što je muzej zaista jedinstvena institucija u svetu, jer tu se čuva, praktično, čitava Teslina zaostavština. Preko 155 hiljada dokumenata je u posedu muzeja i to je svojevrsni legat. Muzej je jedina merodavna instanca kojoj se neminovno svako mora da obrati da bi došao do onoga što je zaista relevantno u Teslinom i životu i radu i bilo čemu drugom čega će se neko poduhvatiti.

BUNČIĆ: Ovdje u Smiljanu bit će sagrađen tematski park. Izvest će se građevinsko-restauratorsko-konzervatorski radovi. Obnovit će se rodna kuća Nikole Tesle, Parohijska crkva Svetog Petra i Pavla, postavit će se Teslin spomenik, onakav kakav je bio u Gospiću i uredit će se prirodni krajolik. Osim toga, u rodnoj kući će se postaviti stalni muzejski postav koji pripremaju, u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske, predstavnici matičnih muzeja, i to našeg muzeja, Muzeja Like Gospić, Hrvatskog povijesnog muzeja i Tehničkog muzeja. Dakle, sadržaji bi bili privlačni, a Smiljan bi trebao postati značajno mjesto na svjetskoj karti.

RSE: Koliko god su se Hrvatska i Srbija svojski potrudile da pokažu koliko im je zapravo stalo do Nikole Tesle, sam Tesla, nakon preseljenja u Ameriku, nije se previše potrudio da održava veze sa sredinama iz kojih je potekao. Tesla je rođen Lici, delu Vojne krajine koja je pripadala Austriji, pa je značajno videti šta zapravo današnju Hrvatsku vezuje za ovog naučnika:

JURIŠIĆ: Što se tiče Vojne krajine, to je bio teritorij takozvani corpus separatum, pod upravom Beča, dakle jedno vojno područje prema tadašnjem Osmanskom carstvu, s tim da je to područje inkorporirano u Hrvatsku ili u tada hrvatske zemlje, tako da je Tesla rođen na području koje je danas dio Republike Hrvatske.

VIŠNJIĆ: U tom trenutku je to bila zapravo Lika i Vojna krajina i te stvari treba vrlo oprezno koristiti, jer su se one kroz vrijeme razvijale i za nas je danas nesporno da je to teritorij Republike Hrvatske. Tesla, sa Hrvatskom takvom kakva je bila tada i sa Hrvatskom kakva je bila nedavno, politički nema puno veze.

RSE: Sa druge strane, Nikola Tesla je prvi put posetio Srbiju kada je imao gotovo četrdeset godina, i to na jednom proputovanju po Evropi gde je iz Amerike stigao na poziv Kraljevskog instituta iz Londona. Veliki broj srpskih stvaralaca posvetio je svoja dela Nikoli Tesli, ali koliko je zapravo Tesla uopšte bio vezan za Beograd, gde se sada nalazi muzej sa njegovom kompletnom zaostavštinom?

VIŠNJIĆ: Tesla, objektivno, nema puno veze ni sa Srbijom iz njegovog vremena, i to nije nimalo sporno.

JELENKOVIĆ: Ako pratite čitavu dokumentaciju koja ovde postoji u velikom broju i ako vidite Teslinu prepisku i sve ono što imamo, a vezano za neki Teslin stav prema svom poreklu i odnos prema, kako on to kaže, svom rodu i prema jugoslovenstvu koje je on posebno isticao, vidi se da je Tesla posebno vezan za taj svoj srpski rod i za jugoslovenstvo. To on nigde ne krije i mislim da je to jedan od razloga što ga je ova sredina oduvek prihvatala kao jednog od ljudi koji su vrlo značajni za našu domaću nauku.

RSE: Sadašnje veličanje i slavljenje Nikole Tesle u Hrvatskoj i Srbiji ima i svoju ne tako svetlu predistoriju. U vreme bivše Jugoslavije Tesla je bio jednako cenjen i uvažavan u svim krajevima zemlje, ali je u vreme nastanka novih država slavni pronalazač bio gotovo potpuno zaboravljen. Dok se u godinama krize mesečni broj posetilaca Teslinog muzeja u Beogradu mogao prikazati prstima jedne ruke, u Gospiću je u jeku rata srušen njegov spomenik. Umesto centralnog gradskog trga u ovom gradu, Teslino ime dobila je jedna sporedna uličica:

VIŠNJIĆ: To je bilo u sklopu jedne sulude politike koja je tada vladala u Hrvatskoj. Postojala je svijest o tome koje je njegovo etničko pripadništvo, a to je bilo vrijeme brisanja svih tragova postojanja Srba na ovim prostorima, naročito na prostoru Like, u kojoj je hrvatsko-srpski sukob devedesetih godina imao vrlo radikalne oblike. Tada je, 1991. godine, potpuno očišćen taj dio Gospića u kojem su živjeli Srbi, očišćen je u značajnoj mjeri i hrvatski dio Like, i tu je, naravno, stradao i Tesla.

JURIŠIĆ: To su, po mom osobnom mišljenju, žalosni događaji. To su napravili ljudi koji ne razmišljaju puno. Vjerojatno su poistovjetili Teslu sa srpstvom, sa četništvom, s tom velikosrpskom agresijom koja je bila 1991. godine, pa su neki neodgovorni ljudi, koji nisu bili dobro informirani, reagirali na takav način. Jednostavno se radi o neznanju.

RSE: U to vreme potpuno je demolirana rodna kuća u Smiljanu, dok je gotovo opustošena crkva svetog Petra i Pavla, na čijem je mestu služio lokalni paroh Milutin Tesla, otac Nikole Tesle:

JURIŠIĆ: Tim trusnim područjima je prolazila linija fronta, tu su se vodile borbe i tako dalje. Tu su ljudi bili previše osjetljivi i u neznanju su to napravili. A to je, po mom mišljenju, bilo glupo.

VIŠNJIĆ: Kakva je to bila politika najbolje govori činjenica da su oni, eto, išli uništiti spomenik Tesle koji je u tom trenutku postojao na Nijagari, u Gospiću i u Beogradu. Spomenik je uništen, a čak ni i kasnije lokalne vlasti Like i Gospića nisu pokazale nikakav interes da se vrati na svoje mjesto. To je bio revolucionarni žar i revolucionarni val koji je poništavao sve što se smatralo tuđim. Sada je tom vremenu na neki način došao kraj. Postoji onako malo buđenje iz mamurluka i nekakva volja da se poprave najgore stvari.

RSE: Trebalo je da prođe čitavih 15 godina da bi u Hrvatskoj bila pokrenuta inicijativa da se ponovo izlije spomenik Nikole Tesle, ali će se on, umesto trga u Gospiću gde je stajao, naći u rodnom Teslinom Smiljanu:

VIŠNJIĆ: Mi u Srpskom kulturnom društvu „Prosvjeta“ i mi Srbi u Hrvatskoj danas, zalažemo se za to da Srbija da da se spomenik odlije i da se on postavi u Smiljanu. Ako to Gospić ne želi, mislim da zaista onda nema smisla građanima Gospića to naturati.

BUNČIĆ: Obnovit će se rodna kuća, mada je već jedan dio rodne kuće uređen i obnovljen. Obnovit će se i Parohijska crkva Svetog Petra i Pavla i postavit će se taj spomenik.

RSE: Naravno, u osnovi svih problema sa Teslom u Hrvatskoj stoji pre svega njegovo poreklo. No tu očigledno vlada velika zbrka koja nije samo posledica ovdašnji etničkih surenjivosti, tako da u Velikoj francuskoj enciklopediji piše da je Tesla Mađar, dok se u Rumuniji odavno dokazuje kako je ovaj naučnik zapravo rumunskog porekla. Srbi naravno ne ostavljaju bilo kakvu mogućnost da Tesla nije bio Srbin, ali se u pojedinim krugovima u Hrvatskoj sada govori da Tesla zapravo pripada hrvatskoj naciji. Kakvo je zapravo poreklo Nikole Tesle?

VIŠNJIĆ: Tesla je za mene i za sve one koji razumiju tu stvar, prije svega ono što danas zovemo Srbinom iz Hrvatske. U duši i u glavi, ostao je uvijek vjeran svojoj baštini, tipičnoj krajiškoj, srpskoj, prečanskoj, ostao je Srbin.

JURIŠIĆ: Moja saznanja o Teslinom porijeklu se baziraju na povijesnim znanstvenim radovima dr. Ive Pilara i Savića Markovića Štedimlije. Obojica su došla do toga da su pravoslavci koji su živjeli u Hrvatskoj u 19. stoljeću, znači u hrvatskim zemljama unutar Austrougarske, da nisu bili srpskog porijekla, dakle da nisu došli iz Srbije kao Srbi, nego da su bili pravoslavci vlaškog etničkog porijekla. Vlasi su jedna narodna skupina, koja je boravila na područjima jugoistočne Evrope, pravoslavne vjere i romanskog porijekla. Njihovo porijeklo seže još u Rimsko carstvo kada su romanizirani, kasnije su prešli na kršćanstvo i poslije su pripadali pravoslavlju. Dakle, velika većina pravoslavaca iz Hrvatske nije srbijanskog porijekla. A pošto je Tesla rođen u Lici, on nikako nije pripadao srpskoj naciji.

RSE: Kao ključni argument za tezu da Tesla zapravo nije Srbin može se čuti da sama crkva u Smiljanu gde je služio Teslin otac, nije imala nikakve veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom, već da je bila pod jurisdikcijom crkve u Bukovini koja se danas nalazi na severu Rumunije:

JURIŠIĆ: Činjenica je da Srpska pravoslavna crkva nije djelovala na području Hrvatske sve do 1918. godine. Znamo kad je Tesla rođen, znamo kad je odselio u Ameriku. Ne ulazim sad u to da li se Tesla kasnije izjašnjavao kao Srbin ili nije, da li se dok je živio u Hrvatskoj smatrao Hrvatom ili ne, Tesla je po etničkom porijeklu bio Vlah pravoslavne vjere i pripadnik hrvatske političke nacije.

VIŠNJIĆ: Tesla je iz jedne ugledne, srpske, prečanske, svešteničke porodice. Mi Srbi i Hrvatske se njime odista ponosimo, makar smo mi samo tlo na kojem nikao. U javnom životu i dalje ima nekakvih diskusija i konotacija karakterističnih za Hrvatsku u novije vrijeme. Priča se o porijeklu i tako dalje, što pomalo zamagljuje osnovnu temu i osnovnu veličinu same stvari. Ali, dobro, bože moj. To nije neko većinsko, niti dominantno raspoloženje, iako to, nažalost, pokazuje recidive te politike koja je srušila spomenik u Gospiću.

RSE: Bez obzira na Teslino etničko poreklo i to da li je on „najveći Hrvat svih vremena“ kako to ima običaj da kaže predsednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, ili najčistiji Srbin pravoslavne vere kako ponavljaju akademici u Srbiji, Tesla je bio pre svega američki naučnik. S obzirom da su Teslini pronalasci postali zajedničko dobro celog čovečanstva, oni koji vode institucije koje se staraju o Teslinom delu u Hrvatskoj i Srbiji, složiće se da je on bio pre svega svetski naučnik:

BUNČIĆ: Rekla bih da je Tesla prije svega svjetski znanstvenik. U jednom trenutku, to je negdje i zapisano, on se sam izjasnio da se ponosi time što potiče od viteškog naroda koji je u neprestanoj i ljutoj borbi za evropsku prosvjetu i ideale. Odnosno, ponosi se onim narodom koji je zaslužio poštivanje čitavog svijeta, a naročito Amerike. Dakle, služeći se tim njegovim riječima, ja bih ipak rekla da je Tesla svjetski znanstvenik.

JELENKOVIĆ: Smatram da Teslu treba sagledavati kao građanina sveta. Rođen je kao Srbin u tadašnjoj Austriji i kasnije će mnogi podaci, koji su vezani za njegovo školovanje i za prve inžinjerske poslove, biti vezani za austrougarske dokumente. U Hrvatskoj jesu neki njegovi porodični koreni u smislu mesta gde se rodio, mesta gde je odrastao i završio osnovnu školu i gimnaziju i normalno je da će mu i tamo biti posvećena dužna pažnja.

RSE: S obzirom da će različite institucije, kako u Hrvatskoj tako i Srbiji, obeležiti Teslinu godišnjicu, očekuje se i neka vrsta saradnje između dve zemlje tokom proslavljanja ovog jubileja:

VIŠNJIĆ: Mislim da postoji jedno jasno raspoloženje da to bude tako.

JURIŠIĆ: Moja kritika upućena hrvatskoj vladi u vezi obilježavanja Tesline godišnjice je da se preko Teslinih leđa ne vodi nikakva politika, nego da ga se poštuje kao svjetskog znanstvenika koji se rađa jednom u sto godina.

RSE: Na tragu stanovišta da Tesla Srbiju nije zadužio niti jednim impulsom, može se čuti predlog da bi Hrvatska zapravo trebala dobiti deo materijala Tesline ostavštine koja se nalazi u Srbiji i Americi, što bi bilo osnova za formiranje instituta Nikole Tesle u Zagrebu:

JURIŠIĆ: Ja mislim da bi bilo pošteno da se to podijeli sa Hrvatskom, jer Tesla je došao iz Hrvatske. Isto tako, postavljam kao upitno kome je on u nasljedstvo ostavio svoje djelo.

JELENKOVIĆ: Ta neka deoba Tesle treba da bude zaustavljena baš u ime te godišnjice rođenja. Ne ni smrti, niti bilo kakvog tužnog događaja, već u ime nečeg lepog, što bi trebalo da bude obojeno pozitivnim pristupom i pozitivnim signalima koji se mogu poslati u oba pravca, sa obe strane. Ne vidim nikakav razlog zašto bismo to koristili za razmimoilaženja i pogrešna tumačenja, jer ona su najopasnija kada je Tesla u pitanju. Taj neki amaterizam ili korišćenje nekakvih poluinformacija, poluproverenih dokumenata, u suštini najviše štete celoj toj priči, i ja lično ne vidim zašto bi na njima bilo ko insistirao, osim ako se iza toga ne krije jasna politička namera, a ne ono što je suština, a to je Teslu predstaviti kao vizionara i jednog čoveka koji je zaista kao naučnik, inženjer i pronalazač praktično izmenio svet.

RSE: Mogu li uopšte Hrvatska i Srbija sarađivati na obeležavanju Tesline godišnjice?

JELENKOVIĆ: Mislim da je to suština svega i da je to jedan dobar povod. Onako kako ja vidim, sa pozicije muzeološke saradnje, tu više ne da nema nikakvih problema, nego, čini mi se, kad bi dva muzeja dobila nekakvu ulogu u pravljenju nekakvog mosta, baš u ime nekog dužnog poštovanja Teslinog lika i dela, za koje su i jedna i druga institucija itekako zainteresovane, mislim da ne bi bilo nikakvih problema, niti bi se ove stvari koje skreću pažnju s ove suštine pojavile u prvom planu.

BUNČIĆ: Zašto da ne? Sve ove aktivnosti koje će se realizirati putem ministarstava, to su početni koraci koji bi bili ta neka vrsta spajanja i komunikacije između ovih dviju država.

RSE: Može li, osim te saradnje između institucija Hrvatske i Srbije, Nikola Tesla možda učiniti nešto više za narode koji žive u te dve zemlje? Dugo godina su se plele raznorazne mistifikacije oko svedočenja Teslinog nećaka Save Kosanovića da se Tesla jednako ponosio kako svojim srpskim poreklom, tako i hrvatskom domovinom, ali je na kraju otkriven i jedan autentičan dokument koji pojašnjava Teslino viđenje vlastite dvojnosti:

JELENKOVIĆ: Ja ću pročitati telegram koji je, s datumom 25. maja 1936. godine, Nikoli Tesli uputio dr. Vlatko Maček: „Velikom sinu naroda srpskog, a domovine Hrvatske, vođi čovečanstva u borbi sa prirodom, čestita u ime hrvatskog naroda dr. Vlatko Maček“. Ne bih išta dalje da komentarišem, osim da je Tesla, preko Vestern juniona (Western Union), telegrafske kompanije iz tadašnjeg vremena, naslovio upravo dr. Vlatku Mačeku (Zagreb, Jugoslavija) sledeći tekst: „Hvala na mnogo cijenjenoj čestitki i počasti. Jednako se ponosim moga srpskoga roda i moje hrvatske domovine. Živeli svi Jugoslaveni!“.

BUNČIĆ: Ono što nam u ovom trenutku najviše treba, to su neposredni kontakti i bolje razumijevanje među pojedincima i društvima, u državama i šire, dakle u cijelom svijetu. Prema tome, razmišljamo li evropski, to onda znači da će se čovječanstvo ujediniti, ratovi bi bili nemogući i mir bi trebao zavladati svijetom.

RSE: Mogu li poruke života i dela Nikole Tesle na neki način pomoći da konačno jednom utihnu srpsko-hrvatske strasti?

JURIŠIĆ: Jedan ovakav događaj ne može štetiti. Naprotiv, to može dobro doći, dakle i u Hrvatskoj i u Srbiji.

VIŠNJIĆ: Tesla jeste u ovom trenutku nešto na što se, na neki način, ovakvi ispaćeni i iscrpljeni možemo moralno i na svaki drugi način osloniti.

BUNČIĆ: Ono što je ovdje sada najpotrebnije, to su ti naši neposredni kontakti i komunikacije, za bolje razumijevanje i za budućnost koja svi želimo da bude ljepša.

JELENKOVIĆ: Mislim da je Nikola Tesla najiskrenije htio da kaže – ja jesam vaš. Ko god vi bili s one strane, ali ja jesam pripadao i jednom i drugom narodu, na ovaj ili onaj način, znači ili svojim rođenjem ili svojim poreklom. I jednostavno, ništa više od toga mislim da ne postoji što mu treba dodati ili oduzeti. Prema tome, ako ima poštenih s jedne i s druge strane, mislim da će oni to protumačiti na pravi način i reći – da, to je to, Tesla je to tako rekao i neka to tako i bude.

RSE: Za početak će biti sasvim dovoljno da Srbija omogući nadležnim institucijama iz Hrvatske, da na osnovu kalupa skulpture Nikole Tesle, inače originalnog rada hrvatskog kipara Frana Kršinića koji se nalazi u Beogradu, izlije novi Teslin spomenik koji će biti podignut u rodnom Smiljanu. Taj posao bi u svakom slučaju mogao da bude jasna poruka da nešto što u sebi nosi tragove nacionalne dvojnosti, ne mora nužno biti tačka raskola.
  • 16x9 Image

    Slobodan Kostić

    Diplomirao na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu; počeo da radi kao novinar u "Borbi", a nakon uspostavljanja državne kontrole nad ovim nezavisnim dnevnikom prešao u "Našu Borbu"; bio član uređivačkog kolegijuma "Vremena" i urednik u informativnoj redakciji TV B92.

XS
SM
MD
LG