Dostupni linkovi

logo-print

Zona slobodne trgovine značila bi ekonomsku integraciju


Incijativa o formiranju zone slobodne trgovine zemalja zapadnog Balkana za Bosnu i Hercegovinu je značajna s obzirom na to da ima podijeljene efekte bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, ali i da zaostaje u ispunjavanju uslova za prevazilaženje tehničkih barijera u trgovini, ocjenjuju bosanskohercegovački ekonomisti. Napominju da BiH ima nizak nivo pomoći od državnih institucija, što je čini u mnogim oblastima nekonkurentnom. Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Žarko Papić:

“Sporazum o slobodnoj zoni trgovine u zemljama regiona zapadnog Balkana odgovara Bosni i Hercegovini, između ostaloga i zato što čitav niz problema u postojećim bilateralnim sporazumima mogu se riješiti kroz, dakle, jedan generalni sporazum. S druge strane dolazi se do znatno većeg tržišta i zemlje regiona, pa i BiH, koja svakako nije najjača zemlja regiona, je onda u jednom paketu i u svim odnosima s Evropskom unijom u boljoj poziciji.”

Za profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Antu Domazeta ekonomska integracija zapadnog Balkana je korak naprijed, posebno kada je u pitanju realizacija postojećih bilateralnih sporazuma, koji su dali podsticaj oživljavanju trgovine, ali i imali niz ograničenja za vanjsku trgovinu:

“Za BiH ovo je izuzetno značajna integracija, jer BiH u okviru ovih pet zemalja ostvaruje 38 posto svog izvoza, a toliko isto i uvoza - i znači veoma je upućena na ovo područje, najviše zbog toga što ima nizak tehnološki nivo, ne zadovoljava standarde, a to je područje u kome još uvijek prolazi takva ponuda. I ova integracija će sigurno biti kratkog vijeka - ja mislim najviše desetak godina - i ona će praktično prestati da funkcionira kada zemlje ovog područja budu priključene Evropskoj uniji.”

Bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Azra Hadžiahmetović:

“Ja činim da bi to bio jedan korak naprijed u smislu jedne kolektivne vježbaonice za funkcionisanje u nekom budućem, širem integritetu kao što je Evropska unija. Jednako tako cijenim da ovakvi aranžmani mogu ubrzati neke tokove s obzirom da su sve zemlje regije zapadnog Balkana, koje su planirane da budu obuhvaćene ovakom zonom slobodne trgovine, ujedno zemlje koje su već u nekoj vrsti ugovornih odnosa, ili pred zaključivanjem neke vrste ugovornog odnosa s Evropskom unijom. Ja ću vas podsjetiti da se, počev od sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao prvog ugovornog odnosa s Evropskom unijom pa nadalje, svaki korak u približavanju Evropskoj uniji najvećim dijelom odnosi na ekonomski kompleks ili ekonomsku razvojnu komponentu, a u toj ekonomskoj komponenti najviše na vanjskotrgovinsku, odnosno trgovinsku.”

Incijativu o formiranju zone slobodne trgovine zemalja zapadnog Balkana podržavaju i u Vijeću ministara BiH. U bh. vladi kažu kako se radi o najboljem rješenju za uređenje trgovinskih odnosa za ovaj dio Evrope. Za BiH, formiranje zone, kaže savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara za ekonomska pitanja Zlatko Hurtić, značit će arbitražu koja će onemogućiti dosadašnju diskriminaciju izvoza:

“Mislimo da će to biti onda jedan multilateralni sporazum o slobodnoj trgovini koj će precizirati preciznija pravila, a imati i instrumnetarij u slučaju da neko, i pored postojanja sporazuma o slobodnoj trgovini, bude vršio diskriminaciju, recimo, izvoza u neku zemlju koja radi u nekim drugim, tzv. necarinskim ostvama. Za naš izvoz mislim da će to biti jedan snažan poticaj. U svakom slučaju, sva dalja liberalizacija trgovine nama odgovara jer je to jedna dobra priprema za ulazak u Evropsku uniju i u svjetsku trgovinsku organizaciju.”

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Milan Lovrić:

“Evropa ide u jedan proces integriranja, uz poštivanje svih ovih tekovina Evropske unije. To je, u svakom slučaju, šansa Bosne i Hercegovine. Bez tog jednog subjektiviteta i bez prepoznavanja interesa i bez uvažavanja drugih, bez poštivanja u isto vrijeme istih procedura, BiH ne može računati na varanje niti uz vlastitoj kući, a isto tako nema šanse da može koristiti sutra neke određene slabosti ili u regiji ili u Evropskoj uniji, jer jednostvano BiH mora graditi institucije, prilagoditi ih, postati vjerodostojna, poštivati ljudska prava, tržišnu ekonomiju, sve ono što je šansa da se odnosi unutar BiH unaprijede.”

Bh. ekonomisti ocjenjuju kako BiH treba početi primjenjivati postojeće zakone i propise u oblasti ekonomije, što će joj pomoći u regionalnom konceptu razvoja, ali i da prema tržištu zapadnog Balkana treba nastupati kao jedinstvena država.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG