Dostupni linkovi

logo-print

Počinje i trgovinski rat?


Jeffrey DONOVAN (Priredio: Nikola GUROVIC)

Posljednjih dana gnjevne mase zapalile su zgrade ambasada Danske u Damasku i Bejrutu i zasule kamenjem i benzinskim bombama diplomatsko sjedište ove zemlje u Teheranu. Televizijski prizori razaranja bili su dramatični. Ono što je manje vidljivo su štete nanesene danskim interesima:

“Imali smo poslovne veze građene više od 40 godina. U razmaku od 5 dana, ti poslovi su sasvim zaustavljeni.”

Bila je ovo Astrid Nilsen, direktorica za komunikacije danske kompanije Arla, druge po veličini u Evropi u sektoru mliječnih proizvoda. Gospođa Nilsen napominje da je bojkot danskih proizvoda širom Bliskog istoka katastrofa za njenu kompaniju. Arla naime zarađuje oko pola milijarde dolara godišnje u islamskim zemaljama, posebno od izvoza sireva i maslaca:

“To je veoma značajan dio naše prodaje. Što je još važnije, Bliski istok je strateško područje za Arlu i baš nedavno smo odlučili da investiramo u širenje biznisa. Sada nećemo uspjeti da plasiramo proizvode u bilo kojoj zemlji Bliskog istoka.”

Korak dalje u eskalaciji krize znači odluka Irana da prekine trgovinske veze sa Danskom, od koje uvozi roba u vrijednosti od oko 280 miliona dolara godišnje. Naša sagovornica kaže da potez Teherana neće uticati na Arlu jer ne posluje sa Iranom. Nevolja je što nesporauzmi oko karikatura mogu prerasti u trgovinski rat, napominje gospođa Nilesen. Šarlota Simonsen, šef komunikacija kompanije Lego napominje da su igračke proslavljene danske firme već uklonjene sa rafova prodavnica u Kataru, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima:

“Danske firme su svakako zabrinute bojkotom, ali u mislima ljudi su prije svega nasilje i gubitak života.”

An Vilemoes, menadžer “ Danske krune,” firme koja na Bliski istok izvozi piletinu, priznaje:

“Moja briga je situacija u kojoj različite kulture reaguju različito. To znači da smo u kompaniji odlučili da zadržimo dah i čekamo diplomatsko rješenje, jer stanje je veoma ozbiljno.”

Londonski “Fajnanšl Tajms” izvještava u utorak da je parlament Bahreina pozvao arapske zemlje da bojkotuju Dansku. Privredna komora ove male, ali naftom bogate zemlje, već je prekinula poslove sa Danskom i Norveškom. Nil Patrik, ekspert za Bliski istok sa sjedištem u Londonu, smatra da za sada nije sasvim jasno da li neke vlade podstiču krizu oko karikatura radi svojih političkih interesa:

“Ovo pitanje je šansa za određeni broj zemalja u regionu da pokušaju da smanje pritisak izvana. Ima jakih sugestija da je to slučaj sa Sirijom, koja pokušava da postigne nešto slično.”

Patrik aludira na ocjenu američkih zvaničnika da su sirijske vlasti zapravo dozvolile učesnicima protesta da napadnu ambasadu Danske u Damasku, kako bi skrenule pažnju međunarodne javnosti. Vlasti Sirije su optužene za učešće u atentatu na bivšeg libanskog premijera Rafika Harijrija prije godinu dana i pod pritiskom su da omoguće detaljnu međunarodnu istragu. Mozda i Iran želi da se oslobodi pritiska povodom svog nuklearnog programa, ali ima i više od toga, kazž sagovornik Radija Slobodna Evropa:

“Kada se ovakve stvari dese, bilo da se radi o Siriji ili Iranu ili nekom drugom na Bliskom istoku, nije riječ samo o međunarodnim odnosima već i unutrašnjem kontekstu. Protest je nekada odraz istinskog nezadovoljstva masa. Vlade tih zemalja se pitaju: 'Hoćemo li da nas vide u poziciji da koristimo silu protiv sopstvenog naroda koji negoduje povodom nečega o čemu ljudi imaju snažna uvjerenja?'.”

U međuvremenu, u protestima su pale nove žrtve. Jedna osoba je poginula, a više ih je ranjeno kada su u Avganistanu norveški vojnici otvorili vatru na demonstrante koji su ih napali granatama.
XS
SM
MD
LG