Dostupni linkovi

logo-print

Trgovina dionicama u stalnom usponu


Tržište kapitala u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana doživjelo je pravi bum, premda kad na suncu upitate hrvatske građane da li višak novca ulažu u banke ili dionice najčešće ćete dobiti sljedeći odgovor:

«Nema viška novca i bolje da mi to pitanje ne postavljate, jer je koma.»

No kada bi i bilo novca, gdje bi ova Splićanka ulagala, u banke ili u dionice:

«Ni u jedno ni u drugo, nego sve potroši, u se, na se i poda se. Kako koja vlada dođe tako i izmjene nastupe, nemam više ni snage ni živaca i biološki sat mi ističe. Iako imam viška novca, nastojaću ga samo dobro potrošiti i malo sa strane sačuvati za staračke dane.»

Ovo već nije tipični odgovor, jer su mnogi građani zahvaljujući privatizaciji postali mali dioničari. Neki od njih su se u tome i snašli, kaže suvlasnik brokerske kuće Fin Treid, iz Splita Ivan Lejo:

«Dionice su tek novi oblik, mi smo malo tržište i tu rijetki ulaze i možda su potaknuti time jer su neki naučili jer su dobili dionice prisilno kada se vršila privatizacija ovog društvenog kapitala, pa su ljudi vidjeli jer neko je zaradio na tim dionicama pa se kasnije i sam počeo baviti time. Međutim to kada ulažete u dionice opet samostalno djelovanje je vrlo rizično.»

Ivan Lejo kaže da građani još uvijek unatoč malim kamatama novac radije daju na čuvanje bankama:

«To se kreće na nekih 65 posto od ukupnih štednji.»

Zašto nema više kupaca dionica, pitali smo novinara stručnjaka za gospodarstvo Zdravka Gracina:

«Ja najprije mislim da je to tržište u Hrvatskoj još uvijek u pogonu, zapravo recidiv jednoga bivšega vremena i dalje postoji i on se protegao ima čvrsto uporište. A hrvatsko pučanstvo, pogotovo onaj srednji sloj, a da ne kažem platežno slabo stojeći sloj stanovništva, teško čak i sa nepovjerenjem ulazi u to.»

Uprkos ovim konstatacijama, raste zanimanje malih investitora, običnih ljudi, za tvrtke koje se bave brokerskim poslom. To je zato jer su lani rušeni svi rekordi u trgovanju dionica i rastu njihovih cijena. Budući da znalci očekuju da i ova godina neće biti lošija od prošle, zanimanje građana samo će se još povećavati. U Hrvatskoj je trenutno 40 nezavisnih brokerskih kuća, te još 16 banaka koje se bave tim poslom. Koliki su profiti kada se novac povjeri investicijskim fondovima ili samim brokerima:

«Profit za uložene novce u investicijske fondove, kreće se od 2-3 posto, pa preko 30 posto u toku jedne godine.»

Ivan Lejo misli da bi u srednjoj Evropi, gdje su male države i mala tržišta, trebala djelovati jedna burza sa sjedištem u Beču. Što o tome misli direktorica Varaždinske burze Melita Mrćeta:

«Sada je korisnije izgrađivati suradnju uz dalje djelovanje nacionalnih burzi, a ne uz njihovo trenutno gašenje.»

Za sada je jedinstvena srednjeevropska burza daleko, a u maloj Hrvatskoj djeluju čak dvije burze - Zagrebačka i Varaždinska, a i one će se uskoro najvjerojatnije objediniti.
XS
SM
MD
LG