Dostupni linkovi

logo-print

Virus ptičije gripe nije mutirao


Vijesti o ptičijoj gripi pale su posljednjih dana ispod onih o arktičkim temperaturama koje vladaju Evropom. Opasnost međutim nije prošla, kažu stručnjaci. Minusi nisu otklonili mogućnost zaraze, najprije ptica. Na svu sreću, kažu za Radio Slobodna Evropa u Institutu za infektivne bolesti i epidemiologiju Robert Koch u Berlinu, virus nije mutirao i ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. No, to istovremeno ne znači da ne treba i dalje biti oprezan, upozorava doktorica Susanne Glasmacher (Zuzane Glazmaher).

Nakon Turske, Rumunije, Hrvatske, i na Kipru su zabilježeni novi slučajevi pritičjeg gripa. Na pitanje da li je još uvijek u naučnim krugovima visok stupanj opasnosti, Susanne Glasmacher odgovara:

„Pa ne bih ja to ocijenila nekim alarmantnim stanjem, ali vrlo pažljivo promatramo, osluškujemo bilježimo, kako se i gdje dalje širi iz Turske.“

RSE: Koliko je ugrožena Evropa u cjelini?

GLASMACHER: Teško je to procijeniti. Experti tvrde da je opasnost za širenje bolesti među životinjama vrlo visoka, da virus lako može biti unesen i u Njemačku naprimjer, osobito kroz ilegalni uvoz peradi. Ali za stanovnike srednje i zapadne Evrope to ostaje problem na razini peradi, jer je za infekciju neophodan jako blizak kontakt sa zaraženom živinom

RSE: Koliko je opasno pileće meso, trebamo li se bojati od upotrebe te vrste mesa?

GLASMACHER: I dalje, bez ikakvog straha, može se jesti pileće meso. Treba ga naravno dobro termički obraditi, ali to nije nikakva specijalna predostrožnost zbog ptičijeg gripa. Prevashodno zbog salmonele ne treba pileće meso nikada jesti polupripremljeno nego uvijek jako zapečeno ili dobro skuhano. Osim toga, valja znati da je većina evropskih zemalja uvela zabranu uvoza pilećeg mesa iz Turske ili Rumunije, dakle zemalja gdje je virus zabilježen. Što znači da čovjek teoretski ne može uopšte ni doći u kontakt s mesom oboljelih kokoški.

RSE: Šta su prvi simptomi ptičje gripe?

GLASMACHER: Ptičija gripa počinje baš kao i svaka normalna gripa – jak osjećaj slabosti, visoka temperatura, bol u grlu i glavi, groznica, uz moguće bolove u stomaku, koji nisu baš tako tipični za običnu gripu.

RSE: Šta učiniti ako posumnjate da ste se inficirali?

GLASMACHER: Najprije sačuvati prisebnost i ne paničiti. Mi smo u posljednjih mjesec dana promatrali 150 ljudi koji su bili u Turskoj i Aziji, imali su dakle mogućnost biti blizu izvora infekcije, ni jedan od njih se nije inficirao. Svi oboljeli su domoroci koji su neoprezno bili izloćeni izvoru infekcije. Ni jedan turist. Ukoliko ipak posumnjate, najbolje otići ljekaru koji će, osim detaljnog pregleda, obaviti i određene testove koji su utvrđuje zaraženost viruom.

RSE: Ali, čisto teoretski, kako se brzo može razboljeti?

GLASMACHER: Teoretski to traje par dana dok se ne pojavi temperatura i ostali simptomi. Ali ne treba paničariti, zasada je opasnost zaraze vrlo mala.

RSE: Postoje li naučno utemeljene pretpostavke da bi se od ovog virusa mogla razviti pandemija?

GLASMACHER: Virus koji sada poznajemo ne može izazvati pandemiju. Svjetsku epidemiju se može očekivati samo ukoliko ovaj virus tako mutira, dakle toliko promjeni svoju strukturu, da se počne prenositi s čovjeka na čovjeka. Tu mogućnost na sreću, mi zasada ne vidimo, ali niko to ne može naravno isključiti. Prije svega zato što smo posljednjih godina zabilježili u nekim slučajevima jake genetske promjene. Upravo stoga je jako važno pobijediti ptičju gripu.

RSE: U tom slučaju, tvrde pesimisti, nema nam pomoći?

GLASMACHER: Čovjek se naravno može pripremiti za takvu mogućnost. O tome trenutno brine i Svjetska zdravstvena organizacija, ali na svakoj je zemlji ponaosob izvršiti pripreme. Njemačka, na primjer, od janura 2005. godine ima takozvani Nacionalni plan za izbijanje epidemije. To podrazumijeva sve pripremiti kako bi eksperti u najkraćem mogućem roku bili u stanju proizvesti protiv sredstvo. Već sada se ubrzano radi na proizvodnji matrice na osnovu koje bi se, uz dodatne specifične informacije s tog promjenjenog virusa, za vrlo kratko vrijeme mogao proizvesti lijek.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG