Dostupni linkovi

logo-print

Kulturna getoizacija


Hrvatsku kulturu hendikepira favoriziranje prošlosti na račun sadašnjosti - upozorava profesor Zvonko Maković, istaknuti povjesničar umjetnosti, književnik i predsjednik hrvatskog PEN centra:

"Kada su u XVI stoljeću ribari na Vlastovu, ili drugdje na Hvaru, ili pak građani u Dubrovniku, htjeli nešto imati, oni su se obraćali najznačajnijim umjetnicima svoga vremena i od njih su naručivali djela. Danas to nikome u Hrvatskoj ne pada na pamet. Današnji umjetnici nisu dio kulturne baštine. Naša vlast i kulturna politika njih ne vidi kao potencijalnu hrvatsku kulturnu baštinu."

Hrvatski ministar kulture, Božo Biškupić:

"To nije točno. Normalno je da će kulturi uvijek neko naći prigovor. Domovinski rat je toliko uništio kulturnu baštinu, a tek u vrijeme Domovinskog rata narod je i sam postao svjestan koje vrijednosti ima i koje vrijednosti čuva. Objekti kulturne baštine su prvi bili oštećeni granatama. Prirodno je da se nastoji popraviti i urediti ono što je stradalo na taj način. Puno toga je stradalo i od zuba vremena, pogotovo ako se dugo vremena nije vodilo računa o kulturnoj baštini."

Maković kaže da govori o nečem drugom:

"Govorim o mauzoleizaciji hrvatske kulture."

Redatelj i profesor na Akademiji dramskih umjetnosti, Vjeran Zupa, još je oštriji. Kaže da su uz pomoć politike, na djelu prosječnost i mediokritetstvo:

"Uglavnom su svi naši kulturnjaci politički postavljeni od sebi sličnih. To vrijeme je moj prijatelj nazvao pobunom mediokriteta. Mislim da je taj problem u Hrvatskoj jedan od osnovnih problema. Prosječnost je zapravo osnovni problem u Hrvatskoj."

Ravnatelj Galerije moderne umjetnosti i predsjednik Matice hrvatske, Igor Zidić, ne slaže se s kritičarima i tvrdi da je stanje u hrvatskoj kulturi puno bolje no nekoć u doba centraliziranih Fondova socijalističke Jugoslavije i Hrvatske, te puno bolje no što ga medijska slika pokazuje:

"Mi sada živimo, prvi put poslije sto godina, u prostoru koji je sređen za funkcioniranje jedne moderne galerije. Gradi se Muzej suvremene umjetnosti. Čini se nešto da se razriješi situacija sa Kinotekom. Završen je Muzej Krapinskog pračovjeka. Postoje na niz mjesta u Hrvatskoj sasvim otvorena, ili pred završetkom, gradilišta koja pokazuju da se itekako gradi. Moglo bi se raspravljati o tome da li treba to raditi na neki drugi način, ali se ne može reći da ništa ne postoji, da smo na nekoj nultoj točci ili da je hrvatska kultura pometena ili gotovo uništena, kao što se govorilo za razdoblje prethodne HDZ-ove vlasti. "

Ni HDZ-ov ministar Biškupić ne prihvaća defetizam i kritike:

"To je samo zid plača koji nikome ne vrijedi. Svima ništa ne valja i nešto nije u redu, a ne vidim nigdje pozitivnih prijedloga."

Aktualni kritičari, pak, upravo Biškupića smatraju najodgovornijim za kulturnu getoizaciju i učmalost:

"Mislim da je u svome prethodnom mandatu pokazao, a pogotovo u ovome kojega beskrajno otaljava, da je jedan od velikih svećenika hrvatske prosječnosti."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG