Dostupni linkovi

logo-print

Ustavne promjene zavadile političare


Od Brisela, preko Vašingtona, do debelih zidova Centralne banke BiH, pompezno započeti pregovori o ustavnim promjenama u BiH sredinom januara završili su bez jasnih rezultata. Ono što je trebalo biti približavanje stavova o ključnim političkim pitanjima postala je prilika za partijska razračunavanja. To što lideri stranaka iz RS-a ne pristaju na ono što nude oni iz Federacije nije novost. Međutim, u jeku pregovora, Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije, dao je naslutiti da se i unutar Federacije BiH mišljenja žestoko sukobljavaju:

“Mora biti veće jedinstvo bh. snaga - da ne trošimo pola snage na unutrašnje sukobe i podjele, nego da trošimo zajedno snage za interes cijele države BiH.”

Napuštajući pregovore u Vašingtonu, Tihić je između redova optužio stranke u većem bh. entitetu da ne žele promjene:

“Tada je bio pokušaj da se u Vašingtonu nametnu rješenja koja bi značila legalizaciju postojećeg stanja uz male kozmetičke promjene i bila je jedna vrsta pritiska. Svi su bili pristali, osim Sulejmana Tihića, na taj dio.”

Potvrda stranačkih neslaganja u Federaciji BiH o reformi Ustava jesu optužbe na račun Stranke demokratske akcije i Socijaldemokratske partije BiH da su tokom pregovora pristali na jačanje pozicija RS-a, koje stižu od predsjednika Stranke za BiH, Safeta Halilovića. Reakcija prvog čovjeka SDP-a, Zlatka Lagumdžije, bila je burna:

“Ta optužba koju je iznio predsjednik Stranke za BiH je, prije svega, lažna. Ja sam prije tri godine od strane Sulejmana Tihića, pod visokim pokroviteljstvom Visokog predstavnika, optužen da sam pravio državni udar. Sada sam od predsjednika Stranke za BiH, Safeta Halilovića, pod visokim pokroviteljstvom njegovog ličnog visokog predstavnika, optužen za veleizdaju. Koliko je tačno da sam rušio državu sa nekoliko novinara, toliko je tačno i da sam sada radio ovo što Halilović tvrdi.”

Optužbe su, smatra Lagumdžija, instruirane od predsjednika u sjeni Stranke za BiH, aludirajući na osnivača stranke - Harisa Silajdžića. Na javnoj debati Stranke za BiH o ustavnim promjenama Silajdžić je ponudio, kako sam kaže, jedino ispravno rješenje, podržavajući Halilovića:

“Referendumom. Ovo je vrlo važna stvar za BiH, ali prije svega jedna široka debata da bi se ljudi upoznali sa situacijom. Konačno građanin mora biti nosilac suvereniteta i on mora odlučivati. I šta god odluči većinom, to je ono što treba raditi. Mi nismo protiv pregovora, ali smo protiv pogrešnog principa, a to je produžavanje Miloševićevog projekta u BiH. Ovo je, dakle, cementiranje Miloševićevog projekta ukoliko ostane princip etničke podjele.”

Lider Hrvatske seljačke stranke, Marko Tadić, smatra da ova razmimoilaženja ne treba da čude. Netrpeljivost je stara, ali ju je čak i na pregovorima o promjeni Ustava zatomio zajednički interes - vlast.

“Ono o čemu su oni razgovarali nisu bile čak nikakve kozmetičke promjene. To su bili neki pokušaji pragmatičnih rješenja da se oni što bolje pozicioniraju pred sljedeće izbore i da stvori osnovu da se promijeni Izborni zakon u njihovu korist. Ja nikad nisam mogao shvatiti da takvu prisnu suradnju mogu imati, recimo, HDZ i SDA, kad su to dvije stranke koje su ratovale međusobno u doslovnome smislu - i da sad odjednom budu koalicijski partneri.”

Očekivanja i politički apetiti prilikom ulaska u pregovarački proces bili su gotovo makijavelistički. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kaže:

“U trenucima kada pristanete na nešto odmah se poslije toga otvaraju neki novi zahtjevi, čak i pokušaji da se tehničke greške u pisanju materijala iskoriste kao način da se nešto provuče i da se to nametne kao rješenje.”

Sve dok lideri parlamentarnih stranaka ne shvate kako ustavne promjene ne podrazumijevaju zaštitu njihovih pozicija već interesa građana BiH, konsenzusu se, vjeruju analitičari, ne treba nadati.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG