U slučaju ostvarenja pune nezavnosti Crne Gore i poštovanja dinamike pregovaranja po kalendaru Evropske komisije, do sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji moglo bi se doći do kraja ove godine, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa Gordana Đurović, crnogorski ministar za evropske integracije, koja je rekla da bi evrointegracije Crne Gore bile efikasnije na njenom nezavisnom putu, ali i da će sve aktivnosti koje se još uvijek odvijaju pod krovom državne zajednice, biti korisne i po ostvarivanju pune nezavisnosti:
„Očekujući da haški uslov neće biti zaustavljanje procesa do februara kada se očekuje druga runda tehničkih pregovora, nadamo se da ćemo pregovore nastaviti. U srijedu imamo video konferenciju sa predstavnicima određenih komesarijata Evropske komisije o pripremama za pregovore. U slučaju postizanja pune nezavisnosti poslije referenduma jednostavno će se čekati nova odluka Savjeta ministara, koji treba da da novi mandat Evropskoj komisiji da se pregovori nastave. Te dvije odluke se moraju odnositi i na Srbiju i na Crnu Goru, jer u slučaju pregovaranja, to ne potpada pod tretman sukcesije što znači da pregovori kao takvi sa SCG se moraju obustaviti, a moraju se dobiti mandati za dva nova pregovora: pregovore sa državom Srbijom i državom Crnom Gorom. U slučaju dobijanja nove odluke u međuvremenu mi možemo i dalje raditi. Sve ono što se uradi biće jako korisno za nastavak pregovora u novom institucionalnom aranžmanu“.
Država članica koja iskoristi pravo na istupanje iz državne zajednice ne nasljeđuje pravo na međunarodno pravni subjektivitet, što znači da bi međunarodni dokumenti koji se odnose na zajednicu nadalje važili samo za Srbiju kao sljedbenika, rekla je ministar Gordana Đurović koja je, govoreći o potrebi Crne Gore da u slučaju nezavisnosti reguliše članstvo u mnoštvu međunarodnih organizacija, naglasila da podjela finansijske aktive i pasive, među koje spadaju i zlatne rezerve, predstavlja proces koji je već prilično odmakao, a da prema Svjetskoj Banci, povjeriocima Pariskog i Londonskog kluba Crna Gora nema više nikakvih obaveza:
„Što se tiče međunarodnih organizacija, svakako da bi Crna Gora u najveći broj tih međunarodnih organizacija morala ponovo da "zakuca", ali iskustva govore da ukoliko postoji politička podrška taj proces je veoma kratak. Mislim da se toga ne treba unaprijed previše pribojavati kao nekog velikog problema. Podsjetimo se samo da je SR Jugoslavija postala ponovo članica Ujedinjenih Nacija poslije Petog oktobra, već 1. novembra 2000. godine, što znači da u slučaju političke podrške međunarodne zajednice taj proces ponovnog "kucanja na vrata" međunarodnih institucija traje veoma kratko, a svakako, on je još mnogo jednostavniji kada govorimo o međunarodnim finansijskim institucijama gdje su interesi još jasniji. Što se tiče određenih, drugih međunarodnih organizacija, konkretno za Svjetsku trgovinsku organizaciju, tu smo već po važećem Statutu STO bili u mogućnosti da pođemo sami i nadam se da će to biti takođe uspješno završeno do kraja ove godine. Što se tiče Svjetske zdravstvene organizacije i drugih organizacija po istoj proceduri pristupićemo odmah po sticanju pune nezavisnosti, proceduri učlanjenja, odnosno aplikaciji za punopravno članstvo“.
Ministar Đurović je dodala da proces učlanjenja u međunarodne organizacije ne može uticati na dinamiku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, te da čak ni uslovljavanje pregovora saradnjom Srbije sa Haškim tribunalom ne bi trebalo da utiče na Crnu Goru:
„Poruke sa sastanka gospodina Solane i gospođe Carle Del Ponte su bile takve da se čak i u slučaju zamrzavanja pravi razlika između Srbije i Crne Gore u smislu da je obligacija ispunjavanja političkog kriterijuma prvenstveno adresirana na Vladu Srbije u Beogradu, što znači da se od nas ne očekuje ništa, pa samim tim po nekoj pravdi ne bi trebalo da budemo ni zaustavljani u procesu pregovaranja, ali u svakom slučaju pripreme teku i na tehničkom nivou one će se vjerovatno i dalje odvijati“.
„Očekujući da haški uslov neće biti zaustavljanje procesa do februara kada se očekuje druga runda tehničkih pregovora, nadamo se da ćemo pregovore nastaviti. U srijedu imamo video konferenciju sa predstavnicima određenih komesarijata Evropske komisije o pripremama za pregovore. U slučaju postizanja pune nezavisnosti poslije referenduma jednostavno će se čekati nova odluka Savjeta ministara, koji treba da da novi mandat Evropskoj komisiji da se pregovori nastave. Te dvije odluke se moraju odnositi i na Srbiju i na Crnu Goru, jer u slučaju pregovaranja, to ne potpada pod tretman sukcesije što znači da pregovori kao takvi sa SCG se moraju obustaviti, a moraju se dobiti mandati za dva nova pregovora: pregovore sa državom Srbijom i državom Crnom Gorom. U slučaju dobijanja nove odluke u međuvremenu mi možemo i dalje raditi. Sve ono što se uradi biće jako korisno za nastavak pregovora u novom institucionalnom aranžmanu“.
Država članica koja iskoristi pravo na istupanje iz državne zajednice ne nasljeđuje pravo na međunarodno pravni subjektivitet, što znači da bi međunarodni dokumenti koji se odnose na zajednicu nadalje važili samo za Srbiju kao sljedbenika, rekla je ministar Gordana Đurović koja je, govoreći o potrebi Crne Gore da u slučaju nezavisnosti reguliše članstvo u mnoštvu međunarodnih organizacija, naglasila da podjela finansijske aktive i pasive, među koje spadaju i zlatne rezerve, predstavlja proces koji je već prilično odmakao, a da prema Svjetskoj Banci, povjeriocima Pariskog i Londonskog kluba Crna Gora nema više nikakvih obaveza:
„Što se tiče međunarodnih organizacija, svakako da bi Crna Gora u najveći broj tih međunarodnih organizacija morala ponovo da "zakuca", ali iskustva govore da ukoliko postoji politička podrška taj proces je veoma kratak. Mislim da se toga ne treba unaprijed previše pribojavati kao nekog velikog problema. Podsjetimo se samo da je SR Jugoslavija postala ponovo članica Ujedinjenih Nacija poslije Petog oktobra, već 1. novembra 2000. godine, što znači da u slučaju političke podrške međunarodne zajednice taj proces ponovnog "kucanja na vrata" međunarodnih institucija traje veoma kratko, a svakako, on je još mnogo jednostavniji kada govorimo o međunarodnim finansijskim institucijama gdje su interesi još jasniji. Što se tiče određenih, drugih međunarodnih organizacija, konkretno za Svjetsku trgovinsku organizaciju, tu smo već po važećem Statutu STO bili u mogućnosti da pođemo sami i nadam se da će to biti takođe uspješno završeno do kraja ove godine. Što se tiče Svjetske zdravstvene organizacije i drugih organizacija po istoj proceduri pristupićemo odmah po sticanju pune nezavisnosti, proceduri učlanjenja, odnosno aplikaciji za punopravno članstvo“.
Ministar Đurović je dodala da proces učlanjenja u međunarodne organizacije ne može uticati na dinamiku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, te da čak ni uslovljavanje pregovora saradnjom Srbije sa Haškim tribunalom ne bi trebalo da utiče na Crnu Goru:
„Poruke sa sastanka gospodina Solane i gospođe Carle Del Ponte su bile takve da se čak i u slučaju zamrzavanja pravi razlika između Srbije i Crne Gore u smislu da je obligacija ispunjavanja političkog kriterijuma prvenstveno adresirana na Vladu Srbije u Beogradu, što znači da se od nas ne očekuje ništa, pa samim tim po nekoj pravdi ne bi trebalo da budemo ni zaustavljani u procesu pregovaranja, ali u svakom slučaju pripreme teku i na tehničkom nivou one će se vjerovatno i dalje odvijati“.
