Dostupni linkovi

logo-print

Mocartova godina u regionu


Branka MIHAJLOVIC (Saradnja: Biljana JOVICEVIC, Ankica BARBIR - MLADINOVIC, Nebojša GRABEŽ, Gezim BAXHAKU, Lejla SARIC)

U Austriji će biti tokom cele godine i dvomesečnog letnjeg festivala u Salcburgu izvedene sve Mocartove opere - 22, i ukupno 260 koncerata. Ako se odlučite da pogledate sve Mocartove opere, to će vas koštati oko 5.000 eura, saopštavaju organizatori. Ali za muzičke znalce, to je prilika da se čuju i neka retko izvođena Mocartova dela.

Uz Salcburg i Beč, centar obeležavanja njegove godišnjice biće i gradovi u kojima je stavarao, pre svih Prag, gde je stvorio “Don Đovanija“. Kompozitor, koji je u najvećoj bedi pokopan na mestu za siromahe, ne zna se gde, sada je izvor milionskih zarada. Jer, Mocartova godina nije samo godina muzike, već i godina velikog biznisa sa imenom Mocart.

Salcburg 2006-te je mesto visoke umetnosti i najnižeg kiča, jer Mocarta tamo možete ne samo slušati već i jesti, od predjela do glavnog jela pića i deserta, naravno. Mocartove kobasice, svinjske ili goveđe u pistaćo sosu, popiti Mocartov jogurt, pivo, vino, zasladiti se i Mocartovim kuglama, tortama, kolačima, čokoladicama, keksom... Ako vam je svega dosta možete nabaviti Mocartov nož. Ali pripazite, pokušate li da obnažite neku damu, može vam zasvirati mala noćna muzika - ako je dama poželela da ponese grudnjak sa Mocartovom markicom.

I kako to biva na velikim tržnicama, svega ima za svačiji ukus. Tako i u Salcburgu ima ponuda i za one kojima Mocarta bude dosta. „Mrzim Mocarta“, takav je naziv opere za koju takođe možete nabaviti kartu. Bilo kako bilo, 600.000 turista očekuje se da rodnom Mocartovom gradu donese zaradu od 50 miliona eura. Da li će svega biti previše? Mocartova muzika će biti ista 2006. godine, kao i prethodne. Kao što će biti i naredne - 2007., kaže Džejms Kenvej (James Kennaway), britanski muzikolog. Ali ono što je sigurno, a to je da će na kraju 2006-te, mnogim ljudima svega biti preko glave.

To je dakle, uvodna priča o Mocartovoj godini u Evropi i svetu. A gde su tu zemlje našeg regiona? Ima li opasnosti da nekome Mocarta bude previše? O tome priče iz Beograda, Podgorice, Prištine, Sarajeva i Zagreba.

*****

CRNA GORA

Crna Gora koja će ljubitelje Mocartove muzike najviše rastužiti. Jer, u situaciji kada se jedini profesionalni simfonijski orkestar, Radio Televizije Crne Gore, bori za opstanak, šanse da se Mocartove note čuju na koncetnim podijumima nijesu velike, kaže za naš program muzički kritičar i član simfonijskog orkestra RTV CG Tijana Jovović:

„Plašim se da će aktuelna godina Mocarta, koja je repertoarski uveliko počela na evropskim scenama, u Crnoj gori biti samo zabilježena kao štivo u rubrikama namijenjenim kulturi i istoriji muzike. Ne mogu, a da se iz nostalgije ne sjetim 1991. godine prošlog vijeka i odličnog koncerta RTV CG, kada su u prepunoj sali doma tadašnje Jugoslovenske narodne armije izvedena kapitalna djela genijalnog Austrijskog kompozitora. Uvertira za Mocartovu „Figarovu ženidbu“ i veličanstvena simfonija u G-molu, a povodom 200 godina od smrti Volfganga Amadeusa Mocarta. Dakle, 1991. godine smo, uoči krvavih balkanskih sukoba, sasvim reprezentativno obilježili Mocartovu godinu. No ubrzo nakon toga, muzičke teorije zamijenile su, znamo vrlo dobro, teorije krvi i zla u kojima će već pomenuti jedini profesionalni orkestarski aparat u Crnoj Gori doživijeti znatno osipanje i najteže trenutke u svom postojanju.
Dirigent Radovan Papović najavio je ovih dana u maju koncert sa djelima Mocarta, no sumnjam da će program sadržati neke veće promjene u odnosu na dosadašnji repertoar ansambla. Njegov koncert-majstor Vili Ferdinandi, dobro upućen u ovdašnje prilike, sasvim realno smatra da godina Mocarta neće donijeti puno Mocartove muzike na scenama Crne Gore, iz prostog razloga što je Mocarta zbilja najteže svirati, budući da je lakoća klasičnih štimova uistinu dostupna samo velikim umjetnicima. Najavljeno formiranje novog orkestra u državi Crnoj Gori podrazumijevaće najvjerovatnije i audiciju za umjetnike, koji će svoje mjesto za pultom morati izboriti upravo i nekim Mocartovim štimom. Od tuda su Mocartovi gudački koncerti, koji su ovih dana aktuelni među mojim kolegama u orkestru, definitivno i do daljnjeg jedini konkretni doprinos godini Mocarta. Nadam se da će i u maloj i muzički tek probuđenoj državi, novi najavljeni simfoniski ansambl do kraja sezone prirediti koncert kojim će se i kod nas godina Mocarta dostojno proslaviti.“

*****

HRVATSKA

Iz Crne Gore se lako može skoknuti do Hrvatske, koja ozbiljno priprema obilježavanje Mocartove godišnjice. Mnogi se ovih dana prisjećaju velikih uspjeha Zagrebačkih solista, upravo s Mozartovom muzikom, te nikad zaboravljenu rečenicu Bečkih kritičara i muzičara: “Ako hoćete čuti pravog Mocarta, otiđite u Zagreb...”

Profesor Mario Ivelja, dugogodišnji kontrabasist Zagrebačkih solista, ističe da upravo taj hrvatski ansambl još od njegova osnutka davnih 50-ih, prati veličanstveni biljeg, kada je u pitanju glazba Volfganga Amadeusa Mocarta:

„ To je ono, kada se davno u vrijeme maestra Antonija Nigra pisalo - 'Ako hoćete čuti pravog Mocarta, dođite u Zagreb i poslušajte Zagrebačke soliste'.“

Profesora Ivelju smo zatekli baš u pripremama velikog koncerta u Zagrebu, koji će se održati 28. veljače i u cjelosti biti posvećen Mocartovoj glazbi:

„Sa jednim sjajnim gostom iz Austrije. Violinist koji se zove Anton Nosorokov, koncertni majstor simfonijskog orkestra u Beču, koji je i solista i umetnički voditelj na tom koncertu. Na programu su dva divertimenta koja su proslavila Zagrebačke soliste u B-duru, i D-duru, zatim violinski koncert u D-duru, solista Nosorokov i jedno od posljednjih djela Mocartovih u njegovom opusu 'Adađo i Fuga'.“



I još jedan koncert Zagrebačkih solista u listopadu sa Mocartovom muzičkom šalom i drugim djelima u veselijem tonu:

„Cijela Evropa i cijeli svjet bruje, govorim o kulturno-glazbenom svijetu, o ovoj obljetnici Mocartovoj, i to će raditi svi naši profesionalni orkestri Zagrebačke filharmonije, radijskog orkestra i svih ostalih komornih ansambala. Čujem da se i na Hrvatskoj televiziji radi jedna specijalna emisija sa raritetnom povezanošću Zagreba, odnosno Hrvatske, sa djelom Mocarta, kao što su lipicaneri i kao što je jedan veličanstven klavir-čembalo u Dubrovniku.“

Autorica televizijske emisije 'Škrinja' Branka Šeparović potvrdila nam je da će 31. siječnja cijela ta pedesetominutna emisija biti posvećena Mocartu:

„Ja sam zamislila da tom velikom kompozitoru zaplješćemo iz Hrvatske. Dakle, da napravimo jednu emisiju koja je sa idejama, predmetima, činjenicama, porukama, te baš dolazi od nas.“

Šeparović naglašava da prije više od dva stoljeća nije samo Mocartova muzika stizala u Hrvatsku:

„Nekim čudnim putevima stizali su i predmeti, neka glazbala i instumenti koje su ljudi kupovali, a poslije su to otkupljivali muzeji. I tako se dogodilo da je jedan forte pijano, koji je gradio majstor koji je radio isključivo glasovire za Mocarta, došao do Dubrovnika i do samostana u Kneževom dvoru. Ima ih samo još nekoliko na svjetu sačuvanih, a stručna komisija je procijenila da je najbolji upravo taj dubrovački. On je u Salcburgu završio kod gospodina Brauna, na jednoj maloj rekonstrukciji, uštimavanju. I u Beču, u trećem mjesecu, kada će biti glavni koncert Mocarta u ovoj godini, Mocarta će svirati na tome instrumentu.“

U TV emisiji Mocartovu će glazbu svirati proslavljeni umjetnici Zagrebačkih solista, maestro Tonko Ninić i Vladimir Krpan. A među gostima biće i jedna poznata Dubrovčanka sa pričom o Mocartovom koncertu, održanom 5. prosinca 1991., u jeku najvećih napada na Dubrovnik:

„Kada je svjet obilježavao 200 godina od smrti Mocarta, a to je 5. prosinca 1991., to je vrijeme najvećih napada na Dubrovnik, u Kneževom dvoru je bio koncert Mocarta. Imamo jednu krasnu gospođu, povjesničarku umjetnosti, koja se zove Maja Nodari, koja kaže da je toga dana imala samo pola litra vode i da to nije pila jer je morala oprati barem šiške, jer se na koncert Mocarta ne ide bez frizure. Mi tražimo sve što možemo naći na tu temu, kako je taj jedan veliki svjetski genije ostavio trag na jednoj našoj maloj zemlji. Ne baš udaljenoj, ali u doba kad je on živio, to je bilo vrlo daleko.“

Serija koncerata sa glazbom velikog skladatelja izvodit će se u mnogim hrvatskim gradovima cijele godine. Prvi je točno na njegov rođendan, 27. siječnja, u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Povjesničarka umjetnosti Nada Bezić:

„Cijeli koncert se zove jednostavno Mocart, a slijedeći dan, u subotu 28., imamo koncert koji smo nazvali Mocart upitnik, doslovce Mocart sa znakom upitnika. Zato što će se izvesti simfonija koja je možda Mocartova, a možda nije. To je rukopis koji je otkupio bečki muzičar, još krajem 2004. godine. I onda, kad su iz jedne obiteljske zbirke išli gledati stare rukopise notne, našli su jednu simfoniju koja je na naslovnici potpisana da je Mocartova. I onda je nastalo veliko uzbuđenje – da li je pronađena nova Mocartova simfonija.“

Da li je pronađena i jesu li to upravo one note iz Zagreba? Ako jesu, riječ je o djelu koje je Mocart napisao još kao dječak, do svoje desete godine. Ili druga teorija - da je, ne baš osobito vrijednu kompoziciju, od Mocarta ukrao ili pak sam napisao Mocartov suvremenik Vestermajer.

„Svi nas pitaju da li je to pravi Mocart ili ne. Ja to zovem lažni Mocart, ali uglavnom, to će se prvi put čuti kod nas, na tom koncertu u subotu. Naslovom 'Mocart ?' mi ne tvrdimo niti da je Mocart, niti da je Vestermajer. Tko zna tko je stavio ta imena pod tu muziku. A predstavićemo je u sendviču između dvije autentične Mocartove simfonije. Prije toga će se svirati Mocartova prva simfonija. Tako da će se čuti pravi Mocart, a onda to nešto za što se i u Beču i u Zagrebu i svi drugi pitaju da li je Mocart.“

Zagonetni ili 'Mocart ?' već je izveden u svibnju prošle godine u Beču:

„Jako je medijski bilo propraćeno i onda su pitali publiku: Da li mislite da je to djelo Mocarta dok je još bio djete ili djelo jednog manje rutiniranog i manje dobrog odraslog kompozitora, poput Vestermajera? I sada, možete tri puta pogađati što su Bečani rekli: 70 posto publike je zaokružilo da im se čini da je to Mocart.“

*****

SRBIJA

Beograd ima takođe zanimljiv, ne samo muzički program posvećen Mocartu. Pripremaju se opere, baleti, koncerti, a i pozorište nije zaboravilo Amadeusa. Ipak, kažu, događaj godine biće 500 izvođača pod dirigentskom palicom Darinke Marović u Sava centru.

Gotovo da nema relevantne institucije kulture u Srbiji, koja se na neki način neće priključiti globalnom obeležavanju 250. godišnjice rođenja slavnog kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta. Program jubileja uključuje koncerte, pozorištne predstave, izložbe fotografija, printova, dokumenata, tekstova, filmski i književni program o genijalnosti, nadarenosti i u ulozi klasične muzike jednog od njenih najvećih predstavnika u savremenom društvu. Upravo na dan rođenja slavnog kompozitora. 27. januara, Opera i teatar Madlenijanum obnoviće komičnu Mocartovu operu 'Tako čine sve'. Tanja Stevanović, odnosi s javnošću Teatra:

„Diriguje Aleksandar Saša Spasić. Rediteljski, ovo delo je postavio na scenu gost iz Mađarske, iz Budimpešte, eminentni reditelj Mikloš Sinetar.“

U cilju obeležavanja velikog jubileja Madlenijanum za maj najavljuje i premijeru baleta Volfganga Amadea:

„Eminentni svetski i evropski koreograf Renato Zanela će koreografski postaviti ovo ostvarenje. Samo da podsetimo da je Zanela bio direktor Baleta Bečke državne opere. U cilju dogovora i pregovora oko postavke ovog baleta, on je već boravio u Beogradu. Inače, pored Zanele, scenografiju i kostim će raditi Jordi Roig iz Španije, a oslikavanje scene Kristijan Eterse, eminentni i vrlo popularni slikar iz Austrije.“

Kao što se moglo i očekivati, u plan globalne akcije 250 godišnjice od rođenja Volfganga Amadeusa Mocarta, uključiće se i opera Narodnog pozorišta. Jer, kako kaže upravnik Pozorišta Dejan Savić:

„Naravno da bi bilo pogrešno izostati iz jedne takve akcije.“

U Mocartov jubilej Narodno pozorište ulazi sa pripremom njegove najsloženije i najveće opere - 'Don Đovani':

„Mi smo tu ponudu uputili i BEMUS-u i to je prihvaćeno, oni su spremni da uđemo u razgovore i dogovore oko toga. Mi tu već imamo i određenog reditelja, našeg saradnika iz Italije Roko Puljeze, jedno prilično ozbiljno i veliko rediteljsko ime. Inače, znamo već nekoliko stvari - ako je BEMUS u pitanju, to je znači otvaranje sezone kod nas, negde početkom oktobra, znamo reditelja, verujem da će i dirigent biti sa strane, a solisti će biti naši eminentni umetnici. I takođe će i dekor i kostime raditi naši gosti sa strane, a izvesti naše radionice.“

Jedna od popularnijih institucija kulture u Srbiji - Sava centar, povodom 250 godišnjice rođenja Mocarta, pripremila je nekoliko programa kojima će tokom godine obeležiti ovaj planetarni događaj. Prva u nizu akcija posvećenih rođenju ovog genija je koncert Rekvijem, koji će, po rečima Slobodana Hrnjaka, na sceni Sava centra okupiti više od 500 izvođača:

„Veliki hor i orkestar zajednice muzičkih škola Srbije iz raznih muzičkih škola iz Ćuprije, Novog Sada, Leskovca i drugih gradova. Kompletnim horom i orkestrom će dirigovati te večeri Darinka Matićn - Marović. A zajedno sa njima će nastupiti i solisti Snežana Savičić - sopran, Milijana Nikolić – mezosopran, Radivoje Simić -tenor i Dragoljub Bajić - bas.“



U slavu velikana, Sava centar u zajedničkoj produkciji sa Jugo koncertom, koji ove godine obeležava 60 godina postojanja, priprema i dolazak Bižar baleta iz Lozane, čije će gostovanje istovremeno pokriti dva značajna festivala - kraj BITEF-a i početak BEMUS-a:

„Bižar balet će izvesti svoj Morisa Bižara balet 'Bale for lajf'. Taj balet je inače spoj Mocartove muzike i muzike Fredija Merkjurija, odnosno grupe Kvin. To su samo neki od programa kojima će Sava centar ove godine da obeleži 250 godina od rođenja genija. Biće tu još mnogih programa i tribina, nadam se da će i publika zajedno sa nama uživati u Mocartovoj muzici po ko zna koji put.“

Beogradsko dramsko pozorište već je otvorilo sezonu Mocarta, 14. januara premijerno je izvedena predstava Amadeus u režiji Alise Stojanović, koja se bavi životom jednog od najgenijalnijih kompozitora iz ugla čoveka koji ga mrzi, ali mu se potajno i divi, tajnog uništitelja Amadeusa - Antonija Salijerija, prvog kraljevskog kompozitora. Komad je napisao Piter Šefer, kao i scenario za istoimeni film 1984. godine, u režiji Miloša Formana koji je dobio osam oskara. Komad je dva puta postavljen u pozorištu Old vik na Londonskom Vest endu, u režiji Pitera Hola. O novoj postavci Amadeusa i novim detaljima u odnosu na njegove predhodnike, rediteljka Alisa Stojanović:

„Komad Pitera Šefera je deo onoga što smo već videli u filmu, a sama predstava sadrži sve elemente Šeferovog komada, čak i ono što 80-ih u filmu nije smelo da se kaže. Jedan od zanimljivih podataka je da je Forman recimo iz filma štrihovao reč- govno, koja je bila Mocartova omiljena reč, jer se evo u poslednjih 20 godina otkrilo da je Mocart najverovatnije imao taj Turetov sindrom. Ova predstava je uz Šeferov komad dodala sve ono od nekakvih novih saznanja koja su se u međuvremenu desila. Naravno, da li je to relevantno ili nije istorijski i naučno, mi nismo toliko vodili računa, jer nismo naučnici već umetnici, ali smo uključili to interesovanje za Mocarta u poslednjih 20 godina. To je neki novi pogled na likove i novi pogled pre svega na ličnost samog Mocarta, koga je Gordan Kičić napravio iz nekakve današnje vizure i sa sa znanjima starijim od 20 godina u odnosu na onda kada je delo nastalo.“

*****

KOSOVO

Kosovo izgleda ulazi u Mocartovu godinu bez velikih ambicija. Ni za to malo para koje su na raspolaganju u vladinom budžetu, do sada nije stigao ni jedan projekat.

Na Kosovu će 250 godina od rođenja velikana austrijske svetske muzike Volfganga Amadeusa Mocarta biti obeleženo različitim manifestacijama. U prvom redu aktivnostima Kosovske opere i filharmonije i aktivnostima na Muzičkoj akademiji univerziteta u Prištini, kažu za naš program predstavnici institucija Kosova. Direktor departmana za kulturu i ministarstvo kulture Kosova Alberta Troni ističe kako će Ministarstvo u okviru finansijskih mogućnosti podržati predlog projekata za obeležavanje ovog značajnog jubileja za svetsku kulturu:

„Mi kao ministarstvo još uvek nismo dobili ni jedan predlog, niti ideju o obeležavanju, bilo od strane akademije umetnosti ili filharmonije. Inače, u našem programu je predviđeno obeležavanje ovog značajnog datuma.“

Rauf Gaomit, direktor Filharmonije i opere Kosova, kaže kako ova institucija ima konkretan predlog koji će za kratko vreme biti predat Ministarstvu kulture:

„U okviru ovog projekta će biti jedan koncert za klavir i orkestar, za violinu i orkestar i možda neke tačke da bi se popunilo vreme za jedan koncert. Bio bi veoma zadovoljan i želeo bi da jednu od njegovih opera postavim i ovde, to bi sigurno bila jedna od najboljih manifestacija i ona ima vrednost.“

Gaomit ističe da kulturne institucije Kosova i Ministarstvo treba da ulože i sredstava i truda za obeležavanje ove godišnjice. Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Prištini predviđeno je da ovo bude godina predstavljanja dela Mocarta na svakom od instrumentalnih odseka, kaže Valjton Bećiri, dekan ovog fakulteta. On ističe da se planira ostvarivanje nekog oratorijuma ili mise od Mocarta, ali da su za to potrebna sredstva:

„Mi planiramo da tokom sledećeg semestra uzmemo partiture za hor fakulteta, koji je na visokom nivou i da zajedno sa instrumentalistima koje ćemo, ako obezbedimo sredstva, moći da pozajmimo i organizujemo jedan koncert sa delima Mocarta.“

Gospođa Troni ističe kako je budžet Kosova za kulturu vrlo skroman i ukoliko bude većih manifestacija, moraće da se oslone na pomoć sa strane, u prvom redu od strane Kancelarije Austrije u Prištini. Iako još uvek nisu određeni projekti, niti rokovi, ova će godina i na Kosovu biti u znaku 250 godina od rođenja Mocarta.

*****

BOSNA I HERCEGOVINA

Sarajevo, uz pomoć stranih kulturnih centara, priprema program, a kuriozitet je da je u jednom gradu u toj državi 2006-ta dočekana uz Mocarta.

Upravo 27. januara, na dan kada je prije 250 godina rođen Volfgang Amadeus Mocart, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo biće izveden 'Figarov pir'. Inače, obilježavanje godine Mocarta u Bosni i Hercegovini počelo je već prvih minuta 2006. godine. Naime, Banjalučani su Novu godinu dočekali na glavnom gradskom trgu, uz zvuke Mocartove muzike, u izvedbi orkestra Kulturnog centra Banski dvor.

Samo nekoliko dana nakon ulaska u Novu godinu, u Narodnom pozorištu Sarajevo, održan je i svečani koncert posvećen 250. godišnjici rođenja velikog kompozitora. To je, međutim, bila prilika i da se obilježi početak predsjedavanja Austrije Evropskom unijom, ali i proglašenja Sarajeva Evropskim regionom 2006. godine. Na programu koncerta bila su djela Mocartovih arija i dueta u izvedbi bosanskohercegovačkih i austrijskih muzičara. O tome referent za kulturu austrijske Ambasade u Sarajevu Dženita Adanalić-Osmanagić kaže:

„To je bio baš jedan lijep početak obilježavanja Mocartove godine, a u isto vrijeme u Operi je bila postavljena izložba 'Mocartovi tragovi u Beču'. To je deset panela na kojima su prikazani stanovi u kojima je Mocart živio za vrijjeme svog boravka u Beču. To je još uvijek postavljeno u foajeu Opere i biće sve do 27. januara, a onda je namjeravamo prebaciti na Muzičku akademiju Sarajevo, pa zatim isto tako na Muzičku akademiju Istočno Sarajevo i možda još na Muzičku akademiju u Banjaluci. Dakle, ta izložba bi se trebala u toku cijele godine pokazivati.“

Mnoga će kulturna dešavanja u Bosni i Hercegovini tokom cijele godine biti posvećena Mocartu. Već narednog mjeseca Internacionalni festival Sarajevo-Sarajevska zima takođe počinje u znaku velikog kompozitora. O tome Amra Dervišbegović iz direkcije Festivala:

„To je koncert koji će se održati 07.02. a izvođač je kvartet Mojzes. I tim povodom će se obilježiti 250 godina od rođenja Mocarta, zatim godišnjica Šostakoviča i Mojzesa.“



Osim koncerata na kojim će se svirati Mocartova djela, planirana su i nešto drugačija i neobična dešavanja, vezana za život i djelo ovog austrijskog kompozitora. Ambasada Austrije, kaže Dženita Adanalić-Osmanagić, planira nastavak projekta započetog još prije dvije godine. Naziv je 'Mocart u školama':

„To radimo skupa sa Gudačkim kvartetom Mak, u kojem nastupaju mladi bosanskohercegovački muzičari, a vodi ga Tatjana Romanić. Zamišljen je tako da muzičari obuku kostime, recimo iz opere 'Čarobna frula', i da pokušaju objasniti djeci šta je to opera, da razgovaraju sa djecom o tome i da ih puste da oni sami isprobaju te kostime i instrumente, da sami nešto otpjevaju skupa sa njima. Dakle, jednostavno, približiti Mocarta djeci. Mi smo zamislili da ove godine vrlo ambiciozno krenemo sa tim projektom i da bude prikazan u što većem broju škola, pa možda ćemo ga sada prikazati i na ovom Kids festivalu, koji se dešava uvijek u junu.“

Zvuci Mocartove muzike čuće se u Bosni i Hercegovini i tokom ljeta. Prema dogovoru atašea za kulturu svih stranih ambasada u Bosni i Hercegovini, Mocartovoj muzici biće posvećen i dio programa tradicionalne kulturne manifestacije Barščaršijske noći, koja se svakog ljeta održava u Sarajevu. Najavljen je okvirno veliki projekat u kojem bi umjetnici iz nekoliko zemalja, na jednoj od pozornica Baščaršijskih noći, održali koncert Mocartove muzike. Moguća je i opcija da neko od austrijskih dirigenata, diriguje koncertom koji otvara Barščaršijske noći.
XS
SM
MD
LG