Dostupni linkovi

logo-print

Korupcija u Crnoj Gori ne jenjava


Crna Gora se u borbu protiv korupcije na regionalnom nivou uključila još 2000. godine, kada je potpisala sporazum i Akcioni plan antikorupcijske inicijative, rekao je Veselin Šuković, izvršni sekretar Regionalnog sekretarijata Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope sa sjedištem u Sarajevu, dodajući da je već naredne 2001.godine formirana i vladina Uprava za antikorupcijsku inicijativu, koja pored inoviranja važećeg zakonodavstva ima i preventivne i propagandne nadležnosti.

Šuković kaže da je Crna Gora u međuvremenu odredila svoje prioritete među kojima je ratifikacija i implementacija Konvencije Ujedinjenih Nacija za borbu protiv korupcije koju je Skupština Državne zajednice ratifikovala oktobra prošle godine:

„Treba napomenuti da je Crna Gora kroz formiranje specijalizovanih organa u oblasti antikorupcije, javnih nabavki, sprječavanje pranja novca i konflikta interesa, zatim kroz sveobuhvatnu reformu zakonodavstva, implementaciju novih zakonskih rješenja i relevantnih međunarodnih standarda kao i uvođenjem i primjenom, ja bih tu posebno pomenuo, specijalnih istražnih radnji, a to je zaštita svjedoka, samim tim već znatno ranije preduzela korake i u pravcu implementacije ovog međunarodnog instrumenta. Za ovu priliku ja bih još napomenuo jedan veoma značajan iskorak koji se desio u Crnoj Gori a to je nedavno usvajanje Nacionalnog antikorupcijskog programa, odnosno Strategije i Programa za borbu protiv organizvanog kriminala i korupcije kojim se već donošenjem Akcionog plana ulazi u prvu fazu njegove implementacije. U toj izradi Akcionog plana i njegove implementacije pored državnih organa i Vladinih organa aktivno je uključeno i civilno društvo i nevladin sektor.“

Međutim, retoričko pitanje koje postavlja policijski načelnik za privredni kriminal Petko Spasojević ukazuje da, kako kaže, prave istinske borbe protiv korupcije još uvijek nema:

„Zašto nema prave, istinske borbe protiv korupcije? Po mom ličnom ubjeđenju, to je, prije svega, što ne postoji još tehnika kod nas u Upravi policije i obuka ljudi koji bi tu tehniku koristili. Po meni to su dva najznačajnija i najteža faktora koja limitiraju rad policije u ovom momentu.“

Realizator jednog od istraživanja o korupciji u Crnoj Gori je Unija poslodavaca koja je kao ciljnu grupu odredila isključivo vlasnike privatnih preduzeća. Rezultati su prema naknadnim analizama ukazali na činjenicu da se problem korupcije u Crnoj Gori nameće kao tema broj jedan. Zatim da dvije trećine preduzetnika smatra da je korupcija pristna u ključnim državnim organima među koje su, sa aspekta poslodavaca, prije svih svrstani: Uprava carina, Poreska uprava, Tržišna i Inspekcija rada. Potpredsjednik Unije poslodavaca Predrag Drecun smatra da korijen problema i njegovog rješenja treba tražiti u svim društvenim slojevima:

„Niko nije spreman da pruži bilo kakav dokaz i to može da govori o dvojnom moralu koji je kod našeg građanina posljedica svega ovoga što se dešavalo, ne bih rekao samo u zadnjih petnaest godina, nego i u zadnjih šezdeset godina, tako da je Crna Gora pred jednim velikim problemom kako uspostaviti sistem koji će korupciju eliminisati.“

Nebojša Medojević, izvršni direktor Grupe za promjene, smatra da su neophodne demokratske promjene:

„Vladine konkretne aktivnosti u vezi sprječavanja pojave korupcije potpuno su izostale“, rekao je Medojević, dodajući da je sama vlast bila izvor korupcije u prethodnih petnaest godina, te da je upravo ona doprinijela kršenju osnovnih ustavnih pretpostavki za vladavinu prava, činjenicom da je u toku međunarodnih sankcija suspendovala pravni poredak i praktično sama postala organizator i podstrekač nelegalnih aktivnosti u kojima se na nezakonitim poslovima stvorila nova finansijska elita.

Teško je očekivati da sama vlast pokrene neku sveobuhvatnu akciju za čišćenje Crne Gore od korupcije, kaže Medojević:

„Deset godina od kako su sankcije ukinute, nijedan protagonista šverca, krupnog kriminala, niti crnogorski tajkun nije bio izveden pred lice pravde, što praktično i potvrđuje tu konstataciju da su se stvorile te strukture nedodirljivih i koje sada kontrolišu političke elite. Sad je pitanje da li je ova vlast uopšte sposobna da privede pravdi te najmoćnije i najbogatije Crnogorce jer, očigledno, oni mnogo znaju o poslovima same vlasti, a izgleda da su moćniji nego sama vlast, tako da za efikasniju, ne samo borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, nego uopšte, da Crna Gora postane pravna država, moramo sačekati demokratske promjene vlasti u Crnoj Gori.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG