Zemlje članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda još uvijek nemaju jasan stav o tome kako se postaviti prema Iranu čije su vlasti, jednostrano i usprkos međunarodnim upozorenjima, obnovile aktivnosti u dijelu svojih nuklearnih pogona. Jučerašnje konzultacije u Londonu nisu donijele konsenzus o tom pitanju. Najviše o čemu su se predstavnici Sjedinjenih Drzava, Evropske unije, Rusije i Kine mogli dogovoriti bilo je sazivanje izvanredne sjednice Međunarodne agencije za atomsku energiju, zakazano za 2. februar u Beču.
No, osim datuma, u Londonu je jučer malo šta dogovoreno. Još uvijek nije jasan cilj toga sastanka, teme koje će se razmatrati ni zaključci koji bi se mogli donijeti.
Po izjavama sudionika može se zaključiti da su pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta - Amerika, Britanija, Francuska, Kina i Rusija podijeljene oko toga kakvoj vrsti pritiska izložiti Iran.
Evropski povjerenik za vanjske poslove Javier Solana izjavio je kako vjeruje da će Kina i Rusija podržati evropski prijedlog da se pitanje spornog iranskog nuklearnog programa iznese pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, takvu je mogućnost nagovijestio i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je rekao da Rusija i Zapad imaju "vrlo bliska" stajališta o Iranu. Međutim, Putin je također upozorio da bi "nagle i nepromišljene" kaznene mjere protiv vlasti u Teheranu mogle imati negativne posljedice. Njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas je ponovio kako se Rusija protivi uvođenju međunarodnih sankcija protiv Irana.
"Sankcije ni u kojem slučaju nisu najbolji način za rješavanje međunarodnih problema. Prije bilo kakvih sankcija i na temelju međunarodnih inspekcija trebamo prethodno dobiti odgovore na sva važna pitanja u vezi s iranskim nuklearnim programom," izjavio je danas u Moskvi šef ruske diplomacije Sergej Lavrov.
Moskva se u priči o iranskom nuklearnom programu mora rukovoditi dvostrukim interesom. Rusija je, naime, glavni snabdjevač Irana nuklearnom tehnologijom i od njene prodaje ostvaruje velike prihode. S druge strane, Moskva ne može ostati gluha na upozorenja Zapada da Iranci žele iskoristiti taj program za izradu atomske bombe koja bi, s obzirom na tradicionalnu iransku podršku različitim ekstremističkim skupinama, jednoga dana mogla završiti i u rukama čečenskih pobunjenika.
Protivljenje uvođenju sankcija protiv Irana danas je službeno objavila i Kina.
U međuvremenu, Evropska unija priprema tekst rezolucije koja će biti podnesena Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju i kojom se traži da o iranskom nuklearnom programu raspravlja Vijeće sigurnosti UN-a, potvrdio je belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht:
"Nakon dvogodišnjih pokušaja da s Iranom postignemo sporazumno rješenje ovoga problema, vlasti u Teheranu su napravile seriju poteza koja je praktično onemogućila nastavak tih pregovora. Zbog toga mislimo da je došlo vrijeme da ovo pitanje prepustimo Vijeću sigurnosti."
Iran u međuvemenu, barem za domaću javnost, ne odstupa od svoje namjere da nastavi nuklearni program. Predsjednik te zemlje Mahmud Ahmedinedžad izjavio je kako ona posjeduje "neohodna sredstava za obranu svojih prava". Međunarodni proamtrači vjeruju da bi Iran, nađe li se pod prijetnjom sankcijama, mogao smanjiti ili potpuno obustaviti svoj udio u izvozu nafte. Izostanak iranske dnevne isporuke od skoro 2,5 miliona barela, ozbiljno bi uzdrmao ionako krho tržište ovog energenta, a cijena nafte mogla bi postati astronomska. No, dok za domaću upotrebu vlasti u Teheranu prema pritiscima izvana nastupaju s pozicije velike sile, izvori bliski vladi tvrde da je Iran danas od Evropske unije pismeno zatražio hitan nastavak pregovora o budućnost svog nuklearnog programa.
No, osim datuma, u Londonu je jučer malo šta dogovoreno. Još uvijek nije jasan cilj toga sastanka, teme koje će se razmatrati ni zaključci koji bi se mogli donijeti.
Po izjavama sudionika može se zaključiti da su pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta - Amerika, Britanija, Francuska, Kina i Rusija podijeljene oko toga kakvoj vrsti pritiska izložiti Iran.
Evropski povjerenik za vanjske poslove Javier Solana izjavio je kako vjeruje da će Kina i Rusija podržati evropski prijedlog da se pitanje spornog iranskog nuklearnog programa iznese pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, takvu je mogućnost nagovijestio i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je rekao da Rusija i Zapad imaju "vrlo bliska" stajališta o Iranu. Međutim, Putin je također upozorio da bi "nagle i nepromišljene" kaznene mjere protiv vlasti u Teheranu mogle imati negativne posljedice. Njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas je ponovio kako se Rusija protivi uvođenju međunarodnih sankcija protiv Irana.
"Sankcije ni u kojem slučaju nisu najbolji način za rješavanje međunarodnih problema. Prije bilo kakvih sankcija i na temelju međunarodnih inspekcija trebamo prethodno dobiti odgovore na sva važna pitanja u vezi s iranskim nuklearnim programom," izjavio je danas u Moskvi šef ruske diplomacije Sergej Lavrov.
Moskva se u priči o iranskom nuklearnom programu mora rukovoditi dvostrukim interesom. Rusija je, naime, glavni snabdjevač Irana nuklearnom tehnologijom i od njene prodaje ostvaruje velike prihode. S druge strane, Moskva ne može ostati gluha na upozorenja Zapada da Iranci žele iskoristiti taj program za izradu atomske bombe koja bi, s obzirom na tradicionalnu iransku podršku različitim ekstremističkim skupinama, jednoga dana mogla završiti i u rukama čečenskih pobunjenika.
Protivljenje uvođenju sankcija protiv Irana danas je službeno objavila i Kina.
U međuvremenu, Evropska unija priprema tekst rezolucije koja će biti podnesena Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju i kojom se traži da o iranskom nuklearnom programu raspravlja Vijeće sigurnosti UN-a, potvrdio je belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht:
"Nakon dvogodišnjih pokušaja da s Iranom postignemo sporazumno rješenje ovoga problema, vlasti u Teheranu su napravile seriju poteza koja je praktično onemogućila nastavak tih pregovora. Zbog toga mislimo da je došlo vrijeme da ovo pitanje prepustimo Vijeću sigurnosti."
Iran u međuvemenu, barem za domaću javnost, ne odstupa od svoje namjere da nastavi nuklearni program. Predsjednik te zemlje Mahmud Ahmedinedžad izjavio je kako ona posjeduje "neohodna sredstava za obranu svojih prava". Međunarodni proamtrači vjeruju da bi Iran, nađe li se pod prijetnjom sankcijama, mogao smanjiti ili potpuno obustaviti svoj udio u izvozu nafte. Izostanak iranske dnevne isporuke od skoro 2,5 miliona barela, ozbiljno bi uzdrmao ionako krho tržište ovog energenta, a cijena nafte mogla bi postati astronomska. No, dok za domaću upotrebu vlasti u Teheranu prema pritiscima izvana nastupaju s pozicije velike sile, izvori bliski vladi tvrde da je Iran danas od Evropske unije pismeno zatražio hitan nastavak pregovora o budućnost svog nuklearnog programa.
