Dostupni linkovi

logo-print

Preko crvene linije


Predstavnici pet velikih sila, stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, u Londonu, iza zatvorenih vrata, razmatraju daljnje korake u krizi oko iranskog nuklearnog programa. Osnova sukoba izmedju Irana i Zapada jeste u namjeni nuklearnog programa. Dok zvanični Teheran tvrdi da na razvoju nuklearne tehnologije rade samo da bi njihova zemlja bila u stanju izgraditi nuklearne elektrane, razvijene zapadnoevropske zemlje i SAD strahuje da bi Iran, kada ovlada tehnologijom obogaćivanja urana, mogao proizvesti nuklearnu bombu.

Današnji je sastanak posljedica dogadjaja od 10 januara, kada je Iran polomio pečate na svojim postrojenjima i objavio nastavak nuklearnog programa. Evropska trojka koju čine Njemačka, Brotanija i Francuska nisu uspjele u svojim pregovorima s Iranom koji nije prihvatio ponudu da ga Evropa snabdjeva obogaćenim uranom, pa su, potpomognute SAD zatražile hitan sastanak s predstavnicima Medjunarodne oganizacije za atomsku energiju. Posmatrači kažu da je veoma teško procijeniti šta će biti, što podržava i američki predsjednik George Bush:

"Ne bih prejudicirao odluke Savjeta sigurnosti, ali ja mislim da bi bilo logično da zemlja koja odbije diplomatsko rješenje problema bude prijavljena Ujedinjenim narodima."

Rusija i Kina, obje stalne članice Savjeta sigurnosti, koje imaju svoje interese u Iranu, dosada su odbijale bilo kakvu mogućnost prijavljivanja Teherana Savjetu sigurnosti. Nakon susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ruski je predsjednik Vladimir Putim medjutim poslao odredjene signale da je Rusija spremna podržati zahtjeve SAD, Britanije, i Francuske:

"Mi smo ponudili zajednička istraživanja, ali smo od naših iranskih partnera čuli drugačiji stav. Ministar spoljnjih poslova kaže kako za Teheran to nije prihvatljiva opcija. U svakom slučaju Rusija će nastaviti saradjivati s SAD i evropskim zemljama na saniranju problema".

Američki državni sekretar Condoleezza Rice pozvala je Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da ubrza pripreme za prijevremeni sastanak Savjeta guvernera, koji će biti posvećen iranskom nuklearnom predmetu. Umjesto 6.marta, Rice je zatražila da se sastanak održi "što je moguće prije", kako bi se razmatrala eventualna prijava iranskog slučaja Savjetu sigurnosti UN-a:

"Problem je ukoliko budemo čekali uobičajeni sastanak predviđen u martu, ili ukoliko budemo čekali još dugo, mislim da će Iranci od toga pokušati da izvuku korist i da nas još zavlače", kazala je Rice dodavši da postoji međunarodni konsenzus o mjerama koje treba poduzeti protiv Irana.

Paralelno, u Teheranu je portparol Ministarstva vanjskih poslova Hamid-Reza Asefi novinarima kazao kako njegova zemlja nije prešla crvenu liniju i da će nastaviti saradnju s Medjunarodnom agencijom za atomsku energiju. On je potvrdio da je diplomatija, a ne jezik prijetnji i pritisaka pravi način rješenja novonastale situacije.

I prije nego je bilo kakva odluka poznata, Iran je uzvratio udarac – zaprijetio je poskupljenjem nafte. Prijetnja je već urodila plodom, barel je na svjetskom tržištu već skočio za 92 centa, u odnosu na petak 13.januara. Iran je četvrta zemlja na svijetu po proizvodnji i izvozu nafte, pa bi eventualne sankcije mogle dovesti i do svjetske krize ovo važnog energenta .
Eskalacija krize oko iranskog nuklearnog programa zabrinjava svijet, s obzirom i na glasine da su izraelski vojni piloti okončali obuku i da su borbeni avioni spremni za napad na Iran, i njegova nuklearna postrojenja. Prema pisanju britanskog "Sunday Timesa" izraelske vojne snage biće prebačene u Iran helikopterom da zauzmu mete koje ne mogu biti uništene napadom iz zraka, te da je riječ o 40 podzemnih nuklearnih postrojenja koja su raštrkana širom Irana.

Izraelski predsjednik Moshe Katsav izjavio je da Izrael ne smije dozvoliti da Iran, "totalitarna zemlja i izvoznik međunarodnog terorizma", posjeduje nuklearno oružje. A šef Medjunarodne organizacije za atomsku energiju Mohamed Al Baradei izjavio je za Newsweek koji izlazi 23.januara da ne isključuje mogućnost da Iran ima tajni program proizvodnje oružja za kojeg njegova organizacija ne zna.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG