Dostupni linkovi

logo-print

Kraj rusko-njemačkog "muškog prijateljstva"


Prve posjete nekog zapadnoevropskog lidera nakon što je Moskva 1. januara preuzela presjedavanje Grupom osam najrazvijenih zemalja. Osjetljivi susret koji dolazi nakon uspješne posjete Washingtonu i susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel bave se danas i međusobnim odnosima i svjetskim temama. I dok je Merkelova sklona graditi strategijsko partnerstvo u kojem treba iskreno raščistiti mnoge kritične teme, Moskva se nada nastavku bliskog prijateljstva s Berlinom što je izgradjeno u vrijeme Gerharda Schroedera s kojim je Putin bio na ti.

No, bez obzira što Putin govori njemački, a kćerka istočnonjemačkog svećenika ruski, to još uvijek ne znači da ovo dvoje govore istim političkim jezikom. I sama činjenica da se Angela Merkel neće zadržati samo u Kremlju, nego će se u njemačkoj ambasadi u Moskvi susresti i sa predstavnicima nevladinih organizacija, prouzročila je spuštanje žive u političkom barometru ruskog predsjednika.Njemačka se kancelarka naime još prije polaska na put negativno odredila prema novim ruskim zakonima protiv nevladinih organizacija. Osim toga, Berlin je najavio i doticanje za Moskvu mnogo osjetljivijih tema poput Čečenije, te izbora u Ukrajini i Bjelorusiji.

"Hvala Bogu, vrijeme njemačko-ruskog muškog prijateljstva je prošlo", uzvikuju konzervativci u Evropi kojima se nije dopadao način na koji je bivši kancelar Schroeder rješavao stvari s Rusijom. Završavao poslove, a žmirio pred nedemokratskim zbivanjima. Taj će način ući u enciklopedije kao zastrašujući primjer moderne diplomatije", kažu analitičari koji tvrde da Angela Merkel sigurno neće preći granicu strateškog partnerstva. Pitanje je samo kako će, bez posljedica, vratiti korak natrag prebliske odnose svog predhodnika.

Trgovina, ekonomska i energetska pitanja su među zajedničkim prioritetima dvije zemlje. Njemačka je, naime, najveći trgovinski partner Rusije. Samo prošle godine trgovina je porasla za 30 posto i procjenjuje se da je dostigla rekordnih 32 milijarde američkih dolara.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG