Dostupni linkovi

logo-print

U primjeni institut svjedoka saradnika


Novim crnogorskim Zakonikom o krivičnom postupku propisano je da državni tužilac u cilju razotkrivanja organizovane kriminalne grupe može sudu predložiti svjedoka saradnika protiv koga se vodi postupak za djelo organizovanog kriminala. Ovaj institut može se koristiti samo izuzetno, kada je izvjesno da će značaj iskaza svjedoka saradnika za dokazivanje krivice ostalih pripadnika kriminalne grupe biti veći od štetnih posljedica krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Interesantno je da se svjedokom saradnikom može proglasiti i osoba kojoj se na teret stavljaju najteža krivična djela. Šef katedre za Krivično pravo na Pravnom fakultetu u Podgorici profesor Drago Radulović:

„Ovdje je u suštini riječ o licu koje je učinilac krivičnog djela. Ono se abolira radi dokazivanja drugog krivičnog djela. Značajno je napomenuti da svjedok saradnik ne može da bude organizator kriminalne grupe ili vođa, nego mora da bude nižeg ranga.“

RSE: Da li svjedok saradnik može biti osoba kojoj se na teret stavlja ubistvo?

RADULOVIĆ: Može biti. Riječ je o krivičnim djelima organizovanog kriminala.

Prema riječima Branke Lakočević, pomoćnice ministra pravde, radi osjetljivosti ove mjere prije pola godine formirana je specijalna komisija koja je dužna da odvaga značaj informacija koje svjedok saradnik može pružiti:

„Tu komisiju čine: sudija Vrhovnog suda, zamjenik vrhovnog državnog tužioca i rukovodilac Jedinice za zaštitu.“

Posebno pitanje je kako će država u budućnosti obezbjeđivati zaštitu svjedoka saradnika, koji se po pravilu nalazi na udaru bivših kompanjona.To pitanje je od posebne važnosti u maloj državi poput Crne Gore, gdje se i tajne službene informacije često šire brzinom svjetlosti. Drago Radulović kaže da je ta oblast regulisana posebnim Zakonom o zaštiti svjedoka:

„Te mjere mogu da budu od najlakše, fizička zaštita ličnosti i imovine, zatim, premještanje, prikrivanje identitete i promjena identiteta.“

RSE: Kada kažete premještanje, da li to znači premještanje unutar Crne Gore ili van granica Crne Gore?

RADULOVIĆ: Premještanje može da bude i unutar Crne Gore, a može da bude i van Crne Gore, shodno tim ugovorima koje Crna Gora zaključi sa drugim državama.

RSE: Šta je država u toj drugoj državi dužna da mu obezbijedi? Da li je to posao, egzistenciju doživotnu? Da li je dužna da mu izmjesti čitavu familiju?

RADULOVIĆ: Da. Od pojedinačnog pa do familijarnog izmještanja. Dužna je da obezbjedi sve ono što je potrebno za normalnu egzistenciju i život onoga o kome se radi.

A to, naravno, košta. Novac za zaštitu i izmještanja svjedoka saradnika obezbjeđuje se iz budžeta Crne Gore. A neke od mjera koje je država dužna da pruži osobi koja dobije taj status, mogu biti veoma skupe. Branka Lakočević kaže da je najskuplja mjera promjene identiteta, koja može podrazumijevati i izmjenu fizičkog opisa svjedoka saradnika:

„Promjena identiteta sastoji se u izmjeni djela ili svih ličnih podataka svjedoka, odnosno njemu bliskog lica ukoliko on to traži. Mogu čak i fizičke karakteristike da se promjene.“

U državama koje su već uvele ovaj institut odavno se vodi debata o efikasnosti mjera zaštite koje se pružaju svjedoku saradniku, ali i o mogućoj šteti koja se u tom postupku može nanijeti trećim licima. Drago Radulović navodi primjer iz Sjedinjenih Američkih Država kada je svjedok protiv mafije sedamdesetih godina, nakon što je odao svoje saradnike, izdejstvovao premještanje i izmjenu identiteta, ali je napravio grešku jer je sa sobom nelegalno, uz pomoć agenata FBI, poveo i dijete bez znanja svoje supruge:

„Ona je ipak, koristeći usluge jednog privatnog detektiva, uspjela da sazna i novu adresu svog bivšeg supruga, da otkrije na tako velikom prostoru. I onda se dva krupna pitanja i pred stručnu i pred opštu javnost postavila kolika je pouzdanost tih mjera zaštite vankrivičnog postupka i da li se ovim mjerama zaštite mogu nanositi štete trećim licima.“

Radulović je ubijeđen da mjere zaštite vankrivičnog postupka nigdje nijesu potpuno uređene i da su propusti uvijek mogući. On kaže da je Crna Gora Zakon o zaštiti svjedoka donijela poučena iskustvima iz drugih zemalja, ali vjeruje da se taj institut neće prečesto primijenjivati, prvenstveno zbog ogromnih troškova pri sprovođenju:

„Jedan slučaj je u Hrvatskoj bio, gdje je u jednom slučaju Program za zaštitu svijedoka i to ne trajan koštao preko 100.000 eura. To su skupe mjere, ali nijesu potpuno pouzdane.“
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG