Dostupni linkovi

Stranci na funkcijama


Ljudmila CVETKOVIC, Srdan JANKOVIC

Ukoliko bi u slučaju uspeha crnogorskog referenduma o nezavisnosti državljani Crne Gore u Srbiji bili tretirani kao stranci, svoju funkciju ne bi mogao da obavlja, pored direktora Bezbednosno-informativne agencije Radeta Bulatovića i generalnog ispektora MUP-a Vladimira Božovića, ni ministar policije Dragan Jočić:

“Ja sam jedan primer da sam državljanin Crne Gore, a ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije. Isto kao što je Vladimir Božović državljanin Crne Gore, a generalni inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Znači, šta hoću da izvedemo kao zaključak? Zaključak je takav da jednostavno veštački niko ne može da napravi barijeru ko živi ovde, ko je državljanin i da isključi određena prava. Ali evo vidite nas dvojicu, rušimo taj tabu koji govori da postoji veliki zid između dve države članice.”

Nekoliko meseci nakon što jer ministar policije Dragan Jočić izrazio ovo uverenje, njegov stranački kolega i ministar pravde Zoran Stojković najavio je da bi državljani Crne Gore nakon eventualnog proglašenja nezavisnosti ostali bez niza prava u Srbiji, prava da biraju i budu birani, kao i da se besplatno leče. Nikola Kusovac, istoričar umetnosti i član Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbiju i Crnu Goru, rođen je u Beogradu ali kaže da su mu koreni crnogorski i kroz smeh govori da ga u ovoj zemlji više ništa ne može iznenaditi:

“Mene zanima da to bude zajednički prostor i da budu dva naroda. Znate šta, ja ne mogu svoga brata od strica rođenog da nateram na Cetinju da se piše Srbinom ako on to neće, ali niti on mene može naterati da se pišem Crnogorcem ako ja to neću. I šta bi sad tu naciju delili, šta se sad to radi, ništa mi nije jasno. Naprosto da me shvatite zašto sam za jednu državu a ne dve, a da pri tome neko skroji nekakve druge zajednice i određuje kako će se u tim zajednicama ko ponašati to je katastrofa. To je neljudski, nehumano, nepošteno, nemam nijednu ružnu reč koju bi mogao da pošaljem na adresu ministra koji je izjavio tu glupost koju je izjavio.”

Izjava ministra pravde za Zorana Lutovca, specijalnog savetnika predsednika Srbije Borisa Tadića, politička je i nekorektna:

“Očigledno je da je ta izjava usmerena pre svega ka biračima u Crnoj Gori, pre svega onima koji su neopredeljeni ili neodlučni još uvek. To je politička izjava sračunata da ojača poziciju onih koji su za opstanak državne zajednice. Međutim, ona sama po sebi nije korektna i prosto nije u redu jedan značajan broj stanovništva Srbije uznemiravati na taj način, bez obzira što je ciljna grupa bila Crna Gora a ne Srbija.”

Međutim, stranački kolega ministra pravde Nebojša Bakarec, visoki funkcioner Demokratske stranke Srbije, naglašavajući najpre da Crna Gora neće postati nezavisna, jer tvrdi da refendum neće uspeti, kaže da je ministar pravde iznosio činjenice zasnovane na propisima i zakonima:

“To nije pritisak, to su sve činjenice zasnvane na propisima i zakonu. A drugo, i da je pritisak, ne vidim šta je tu sporno. Pa valjda neko iz Srbije ima pravo da kaže da se zalaže za opstanak državne zajednice. Naravno oni će moći da potraže da dobiju srpsko državljanstvo i verovatno će većina njih to da uradi, ali oni koji to ne budu uradili neće moći da ostvaruju sva ona prava koja on pominje. Drugo, štos je u tome što crnogorski režim ne objašnjava svojim građanima koje će posledice biti kada Crna Gora bude nezavisna. Naravno da neće biti, ali ukoliko bi bila nezavisna.”

Zoran Lutovac, koji je učestvovao u izradi Ustavne povelje pak smatra da je ministar pravde najpre morao da odgovori zbog čega Srbija selektivno poštuje Ustavnu povelju.

“Da je Srbija poštovala Ustavnu povelju, građani Crne Gore koji žive u Srbiji, po Ustavnoj povelji bi izgubili pravo glasanja i pre referenduma u Crnoj Gori."

*****

Politički subjekti u Crnoj Gori različito ocjenjuju upozorenje srpskog ministra pravde Zorana Stojkovića da bi, u slučaju razdvajanja Srbije i Crne Gore, građanima Srbije koji imaju crnogorsko državljanstvo, bila uskraćena prava koja sada uživaju. Pravni stručnjaci ocjenjuju da se radi o kompleksnom pitanju čije će se rješenje tražiti u okviru međunarodnog prava i realizovati naknadnim međudržavnim ili multilateralnim ugovorom.

Vladajuća koalicija u Crnoj Gori ostaje pri stavu da najava srpskog ministra pravde Zorana Stojkovića, da će građani Srbije koji posjeduju crnogorsko državljanstvo izgubiti dio prava koja imaju ukoliko dođe do razdvajanja Srbije i Crne Gore, predstavlja pritisak pred održavanje referenduma o nezavisnosti. Portparol Socijaldemokratske partije Branislav Radulović ocjenjuje da za takvu tvrdnju nema uporišta, jer u članu 60 Ustavne povelje, koji govori o sukcesiji, stoji da je Srbija sukcesor ukoliko Crna Gora proglasi nezavisnost:

„Svi građani Srbije koji se nalaze na njenoj teritoriji automatski dobijaju srpsko državljanstvo i nastavljaju da funkcionišu u režimu države koja je sukcesor. Međutim, gospodina Stojkovića apsolutno ne zanima pravo. To je jedan politički pritisak na Crnu Goru, jedan pokušaj zastrašivanja crnogorskih državljana, građana Srbije koji žive trideset ili pedeset godina tamo, jer da je to tako šta bi se desilo sa Srbima iz Bosne iz Hrvatske iz nekih drugih teritorija koji su državljani tih međunarodno priznatih država, građani su Srbije i apsolutno nikakav tretman kao tretman prema Crnogorcima nije primijenjen“.

Opozicione stranke nemaju dilemu da će, ukoliko Crna Gora proglasi nezavisnost, državljani Crne Gore koji žive u Srbiji postati stranci. Prema riječima visokog funkcionera Narodne stranke Dragana Šoća, gubitak biračkog prava je potpuno legalan, čak i sada, jer se prema Ustavnoj povelji biračko pravo vezuje za državljanstvo. Šoć najavljuje da će gubitak prava crnogorskih državljana koji žive u Srbiji biti tema koja će biti otvorena u Skupštini Crne Gore:

„Nama nije sporno da onaj koji živi u Americi, a ima državljanstvo Crne Gore, nema pravo da glasa u Americi i u Francuskoj i Njemačkoj, ali je povika od vlasti na Srbiju zato što jasno upozorava da je jedno od potpuno logičnih neminovnih posljedica onoga što radi crnogorska vlast i ta koju je naznačio ministar Stojković. Država i njen građanin su vezani sponom državljanstva i možete vi da budete rezident i decenijama u jednoj državi. Ako nemate to državljanstvo, vi nikako ne možete steći određena prava. Ministar Stojković je samo javno saopštio ono što ćemo mi saopštiti i u parlamentu Crne Gore kada se bude raspravljalo o tome i ukazati građanima na sve posljedice koje jedan čin ima, pa građani neka se opredjele da li prihvataju tu i tu posljedicu.“

„Strani državljanin je svako strano lice koje se nalazi ili živi na teritoriji domaće države. Iz te definicije proizilazi da sjutrašnjim osamostaljenjem Crne Gore svi njeni državljani koji žive u državi sljedbenici dobijaju status stranca ukoliko nijesu uzeli srbijansko državljanstvo“, kaže profesor i sudija Suda državne zajednice Blagota Mitrić, ocjenjujući da se radi o kompleksnom pitanju čije će se rješavanje tražiti u okviru međunarodnog prava i realizovati naknadnim međudržavnim ili multilateralnim ugovorom.
Mitrić kaže da pitanje kakva će prava imati državljani Crne Gore u momentu osamostaljenja Crne Gore predstavlja faktičko pitanje koje ima potporu u teoriji i praksi međunarodnog prava:

„Kad je u pitanju uživanje građanskih prava stranaca, postoje ta tri segmenta, odnosno tri stepenice, odnosno tri nivoa. Takozvana prava su opšta prava. To su sva ona prava koja domaća država garantuje strancima da ih mogu uživati na isti način, pod istim uslovima i po istom postupku kao i njeni domaći državljani. Kao što sada imamo rješenje Ustavne povelje u članu 7. Druga stepenica je relativno rezervisana za stranca, đe stranac može uživati u domaćoj državi prava na isti način, ali pod uslovom reciprociteta ili po nekim drugim propisanim uslovima. To je ipak malo suženo. I, na kraju, treća stepenica koju imaju države, takozvana „apsolutno rezervisana prava“, a po tom sistemu stranac apsoluto ne može da uživa nikakva prava u domaćoj državi. E, bogomi, tu treba tražiti rješenje, pa da li će to biti međudržavni ugovor među sjutra nezavisne države Srbije i nezavisne države Crne Gore ili će to biti multilateralnim ugovorom koji će se potpisati neđe na nekim diplomatskim konferencijama koje razmatraju pitanja prava stranaca i prava patrida i svih onih ljudi koji nemaju domaće državljanstvo.“
XS
SM
MD
LG