Švicarski tjednik Sonntags Blick u posljednjem je broju objavio dokument egipatske vlade u kojem se navode imena država u kojima američka Središnja obavještajna agencija (CIA) ima tajne zatvore u kojima, bez podignute optužnice, drži i isljeđuje osobe osumnjičene za povezanost s međunarodnim terorizmom.
Pomenuti dokument zapravo je faks egipatskog Ministarstva vanjskih poslova, poslan posredstvom satelita iz Kaira u egipatsku ambasadu u Londonu. Slanje faksa elektronskim je putem presrela švicarska obavještajna sluzba 15. novembra prošle godine.
U faksiranom dokumentu, označenom kao "strogo povjerljivom", egipatski ministar vanjskih poslova Ahmed Abdoul Gheit svom ambasadoru u Londonu govori o sudbini 23 zatočenika iz Iraka i Afganistana nad kojima se provodi istraga u rumunjskoj crnomorskoj bazi "Mihail Kogalniceanu".
U istom dokumentu egipatske vlade navodi se kako slične pritvore američka obavještajna zajednica održava i u Ukrajini, na Kosovu, u Makedoniji i Bugarskoj.
Egipatski dužnosnici odbili su komentirati navode Sonntags Blicka. Zapovjednik pomenute rumunjske baze izjavio je kako nikad nije primjetio aktivnosti opisane u tekstu, a postojanje tajnih zatvora tokom dana dematirali su Vlada Makedonije i zapovjedništvo KFOR-a na Kosovu
Objavljivanje dokumenta ozbiljno je razljutilo dužnosnike švicarske vlade, jer je otkrilo mogućnosti koje nudi novi sofisticirani sistem za elektronsko presretanje nazvan Onyx, a Ministarstvo obrane naložilo je hitnu istragu koja treba otkriti kako je povjerljiv dokument tajne službe dospio u novine.
Više evropskih duznosnika upozorilo je da bi, ako se pokažu točnim, navodi o postojanju tajnih zatvora u Rumunjskoj, mogli odgoditi prijem ove zemlje "kandidata" u punopravno članstvo Evropske unije, planirano za 2007. godinu.
Teško je utvrditi što se zbilja događa u bazi "Kogalnicaeanu", ali nema sumnje da se radi o objektu koji za Amerikance ima poseban značaj, kaže Eugen Tomiuc, analitičar Radija Slobodna Evropa.
"Bazu 'Kogalniceanu' nakon pada komunizma nastavilo je koristiti zrakoplovstvo rumunjske vojske i to do februara 2003. godine, kada je američka vojska tu razmjestila trupe i letjelice za izviđačke misije iznad Iraka, u vrijeme invazije na tu zemlju. U aprilu 2004. godine baza je potpuno zatvorena. No, prije nekoliko mjeseci rumunjska vlada je objavila da je sa Sjedinjenim Državama postigla dogovor o ustupanju četiriju baza američkoj vojsci. Jedna od njih je i pomenuta 'Kogalniceanu', nadomak Crnoga mora", kaže Tomiuc.
Rumunjska vlada je danas poslijepodne, kao i u vise ranijih navrata, odlučno odbacila navode da se neka od njezinih baza koristi kao tajni zatvor u kojem CIA drži i ispituje osumnjičene za međunarodni terorizam. Vlasti u Bukureštu žele otkloniti sumnje o umješanosti u tajne operacije CIA-e koje bi ih mogle koštati ulaska u Evropsku uniju, kaže Tomiuc:
"Na službenoj, državnoj razini, Rumunjska ne bi dopustila da njezin ulazak u Evropsku uniju bude doveden u pitanje zbog nekog mutnog posla s Amerikom. No, s druge strane, u Rumunjskoj se spekulira o tome da bi postojanje ovih zatvora u toj zemlji moglo biti rezultat ustupka što ga neki krugovi u rumunjskoj tajnoj sluzbi pružaju američkoj strani. To su za sada glasine koje nije moguće potkrijepiti nekim čvrstim dokazo."
Članovi istražnog povjerenstva za ljudska prava Vijeca Evrope, izjavili su za londonski Guardian kako će, pokaže li se ovaj dokument vjerodostojnim, njegov sadržaj poslužiti kao posredan dokaz postojanja takvih zatvora, ali i kao indikacija da neke evropske vlade nisu otkrile sve što znaju o ovom pitanju. Evropski istražitelji su zatražili i od švicarske obavještajne službe dobili pomenut faks i u ovom trenutku pokušavaju ustanoviti da li je on krivotvoren.
Vijece Evrope počelo je istrazivati navode o postojanju tajnih američkih zatvora u nekim evropskim drzavama u novembru prosle godine, kada su Washinton Post i Human Rights Watch prvi put objavili tvrdnje da američki agenti u njih prebacuju i u njima ispituju osobe za koje se sumnja da su povezane s al-Kaidom. Posebno povjerenstvo Vijeca Evrope rezultate ce svoje istrage objaviti krajem ovoga mjeseca u Strasbourgu.
Pomenuti dokument zapravo je faks egipatskog Ministarstva vanjskih poslova, poslan posredstvom satelita iz Kaira u egipatsku ambasadu u Londonu. Slanje faksa elektronskim je putem presrela švicarska obavještajna sluzba 15. novembra prošle godine.
U faksiranom dokumentu, označenom kao "strogo povjerljivom", egipatski ministar vanjskih poslova Ahmed Abdoul Gheit svom ambasadoru u Londonu govori o sudbini 23 zatočenika iz Iraka i Afganistana nad kojima se provodi istraga u rumunjskoj crnomorskoj bazi "Mihail Kogalniceanu".
U istom dokumentu egipatske vlade navodi se kako slične pritvore američka obavještajna zajednica održava i u Ukrajini, na Kosovu, u Makedoniji i Bugarskoj.
Egipatski dužnosnici odbili su komentirati navode Sonntags Blicka. Zapovjednik pomenute rumunjske baze izjavio je kako nikad nije primjetio aktivnosti opisane u tekstu, a postojanje tajnih zatvora tokom dana dematirali su Vlada Makedonije i zapovjedništvo KFOR-a na Kosovu
Objavljivanje dokumenta ozbiljno je razljutilo dužnosnike švicarske vlade, jer je otkrilo mogućnosti koje nudi novi sofisticirani sistem za elektronsko presretanje nazvan Onyx, a Ministarstvo obrane naložilo je hitnu istragu koja treba otkriti kako je povjerljiv dokument tajne službe dospio u novine.
Više evropskih duznosnika upozorilo je da bi, ako se pokažu točnim, navodi o postojanju tajnih zatvora u Rumunjskoj, mogli odgoditi prijem ove zemlje "kandidata" u punopravno članstvo Evropske unije, planirano za 2007. godinu.
Teško je utvrditi što se zbilja događa u bazi "Kogalnicaeanu", ali nema sumnje da se radi o objektu koji za Amerikance ima poseban značaj, kaže Eugen Tomiuc, analitičar Radija Slobodna Evropa.
"Bazu 'Kogalniceanu' nakon pada komunizma nastavilo je koristiti zrakoplovstvo rumunjske vojske i to do februara 2003. godine, kada je američka vojska tu razmjestila trupe i letjelice za izviđačke misije iznad Iraka, u vrijeme invazije na tu zemlju. U aprilu 2004. godine baza je potpuno zatvorena. No, prije nekoliko mjeseci rumunjska vlada je objavila da je sa Sjedinjenim Državama postigla dogovor o ustupanju četiriju baza američkoj vojsci. Jedna od njih je i pomenuta 'Kogalniceanu', nadomak Crnoga mora", kaže Tomiuc.
Rumunjska vlada je danas poslijepodne, kao i u vise ranijih navrata, odlučno odbacila navode da se neka od njezinih baza koristi kao tajni zatvor u kojem CIA drži i ispituje osumnjičene za međunarodni terorizam. Vlasti u Bukureštu žele otkloniti sumnje o umješanosti u tajne operacije CIA-e koje bi ih mogle koštati ulaska u Evropsku uniju, kaže Tomiuc:
"Na službenoj, državnoj razini, Rumunjska ne bi dopustila da njezin ulazak u Evropsku uniju bude doveden u pitanje zbog nekog mutnog posla s Amerikom. No, s druge strane, u Rumunjskoj se spekulira o tome da bi postojanje ovih zatvora u toj zemlji moglo biti rezultat ustupka što ga neki krugovi u rumunjskoj tajnoj sluzbi pružaju američkoj strani. To su za sada glasine koje nije moguće potkrijepiti nekim čvrstim dokazo."
Članovi istražnog povjerenstva za ljudska prava Vijeca Evrope, izjavili su za londonski Guardian kako će, pokaže li se ovaj dokument vjerodostojnim, njegov sadržaj poslužiti kao posredan dokaz postojanja takvih zatvora, ali i kao indikacija da neke evropske vlade nisu otkrile sve što znaju o ovom pitanju. Evropski istražitelji su zatražili i od švicarske obavještajne službe dobili pomenut faks i u ovom trenutku pokušavaju ustanoviti da li je on krivotvoren.
Vijece Evrope počelo je istrazivati navode o postojanju tajnih američkih zatvora u nekim evropskim drzavama u novembru prosle godine, kada su Washinton Post i Human Rights Watch prvi put objavili tvrdnje da američki agenti u njih prebacuju i u njima ispituju osobe za koje se sumnja da su povezane s al-Kaidom. Posebno povjerenstvo Vijeca Evrope rezultate ce svoje istrage objaviti krajem ovoga mjeseca u Strasbourgu.
