Dostupni linkovi

logo-print

Ko je šta jamio, jamio je


Jedna od nekadašnjih najpoznatijih bh. firmi, “Feroelektro”, koja se bavila vanjskom i unutrašnjom trgovinom, sa nekoliko poslovnih zgrada na najatraktivnijim lokacijama u Sarajevu, prodata je za 1.500 maraka. Posljedica je to miješanja politike u privatizaciju preduzeća, tvrdi predsjednik Komisije za reviziju privatizacije u bh. sindikatu, Amer Toskić. Rijetki su slučajevi u kojima su nekadašnji privredni giganti nakon privatizacije pokrenuti. Tako je u Sindikatu BiH podneseno 139 prijava nezakonite i nelegalne privatizacije, kaže Toskić. Svaki od prikupljenih dokumenata dostavljen je, kako kaže, državnim službama na razmatranje, ali niko od njih nije pokrenuo istragu.

Miješanje političkih stranaka u privatizaciju, čiji su predstavnici u upravnim odborima agencija za privatizaciju ali i firmi, dovelo je do katastrofalnih posljedica u BiH, smatra Toskić:

“Te firme su privatizovane upravo po tom ključu i po tom receptu, bolje rečeno narodski, po sistemu ’ko je šta jamio, jamio je’. Tako su vladajuće stranke i političke partije tačno teritorijalno bacile oko na pojedine firme i tu privatizaciju završile. Kao argument i u prilog ovoj činjenici i ovoj konstataciji najbolje govori da Sindikat preko dvije godine dana traži reviziju privatizacije, jer je ona pokazala svu pogubnost i pljačku i kriminal koji se desio u postupku privatizacije.”

Toskić za neuspješnu privatizaciju okrivljuje kantonalne agencije za privatizaciju:

“S obzirom da je sistem tako napravljen da su kod nas kantoni države u državi, tako su se i agencije ponašale. Dakle, svaka je bila vlasnik kapitala državnoga na svojoj teritoriji i radila je i vukla poteze onako kako njoj najbolje odgovara, odnosno prodavala, krčmila tu imovinu koju su radnici stvarali desetljećima.”

Predsjednik Udruženja privatnih poslodavaca RS-a, Damir Miljević, zbog miješanja politike u privatizaciju preduzeća podnio je ostavku na mjesto savjetnika za privatizaciju tokom mandata tadašnjeg premijera Vlade RS-a Mladena Ivanića. Miljović kaže kako nijedna politička partija do sada nije imala ozbiljne namjere da privatizuje preduzeće na brz i efikasan način:

“Ja sam vrlo brzo stekao utisak da se javno govori jedno, a ustvari radi nešto drugo i najbolje pokazuje ova situacija trenutno i u RS-u i u BiH, gdje se faktički privatizacija u zadnje tri godine vrši na kašičicu, umjesto da se proces završava što je prije moguće.”

U BiH politika ima presudan uticaj na privatizaciju firmi, s obzirom da vlade na svim nivoima imaju diskreciono pravo za pokretanje postupka privatizacije i izbor najpovoljnijeg ponuđača, kaže Miljević:

“Prvi i osnovni način na koji utiče je to da utiče da se preduzeća ne privatizuju - i to iz jednog osnovnog razloga što onda oni ta preduzeća koriste kao centre moći, preko kojih ostvaruju svoje stranačke i poslovne interese. I tu je, možda, najbolji primjer Rafinerija u Brodu, za koju se izmišljaju sve moguće varijante o tome kako da se pokrene ili ne pokrene. Tamo od 1998. godine do danas nije urađena jedina stvar koja je bila normalna, a to znači nije čak ni napravljen program privatizacije Rafinerije, kamoli da se razmišlja da ona ide u privatizaciju.”

Predsjednik Sindikalne organizacije u Rafineriji, Danilo Bročilo:

“Mislim da su u pitanju nekakvi interesi, što kažu, lični ili politički i mislim da ni jedan ni drugi nije opravdavajući i nije uredan. Ova rafinerija treba da radi, može da radi i može da doprinosi i RS-u i BiH. I to jedino i želimo i sa tim povodom se vodimo da pokrenemo ovu rafineriju, da natjeramo našu vladu, znači prvenstveno je u pitanju vlada, a također je u pitanju i rukovodstvo kompletne države BiH - da oni sjednu i da se dogovore i da pokrenu privredu.”

Revizija privatizacije, ocjenjuju analitičari, neće umnogome pomoći firmama, osim u slučajevima u kojima je taj proces bio netransparentan. Smatraju da se proces privatizacije u narednom periodu mora odvojiti od politike, odnosno vlada, na način da se formiraju direkcije za privatizaciju sastavljene od ljudi iz javnog života koji nisu stranački opredijeljeni.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG