Dostupni linkovi

logo-print

Godina odluke za Crnu Goru


Ekonomija i politika ne idu ruku pod ruku, rekao je za Radio Slobodna Evropa Božo Mihailović, profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta koji je, pozivajući se na bliska istorijska iskustva sa izborima, ocijenio da postoji opasnost negativnog uticaja referenduma na ekonomska zbivanja u Crnoj Gori, naročito u predreferendumskom periodu:

„To je jedna opasnost na koju treba blagovremeno ukazati. Čim se zahukta talas političkih dešavanja, onda se na ekonomske probleme manje misli. Predreferendumski period treba maksimalno iskoristiti da se zaista krene prema svim onim ciljevima koji su projektovani od strane Vlade, u smislu ekonomske politike za ovu godinu.“

Ocijenivši da će se rješavanjem državnog statusa stvoriti, još povoljniji uslovi za strane investicije, profesor Božo Mihailović je rekao da očekuje povećano ulaganje u postojeće kapacitete, ali i grinfield investicije. Profesor Mihailović u postreferendumskm periodu ipak predviđa izvjesno ekonomsko zatišje, pa preporučuje što prije održavanje referenduma da bi se u što kraćem roku riješilo jedno krucijalno pitanje i time stvorili uslovi da se Crna Gora u potpunosti okrene riješavanju ekonomskih problema:

„Ja zaista računam da kada se to pitanje skine sa dnevnog reda, da će svi akteri ekonomske politike imati povećanu obavezu, tim prije što dolaze i parlamentarni izbori i onda će biti u prilici da se svi skupa bavimo esencijalnim problemima privrede i privrednog i društvenog razvoja u Crnoj Gori.“

Ne očekujem da će se u predreferendumskom periodu ekonomske reforme značajnije usporiti, kaže Darko Konjević, izvršni direktor „Montenegro biznis alijanse“, koji potvrdu za svoju ocjenu nalazi u Agendi ekonomskih reformi kojom je, kako kaže, tačno definisana dinamika poslova koje treba obaviti:

„Već je najavljeno i prije referenduma da će se raditi na smanjenju poreza na lična primanja, da će se uvesti proporcionalna stopa, a navedene su još neke stvari na kojima treba da se radi.“

Konjević smatra da će se poslije referenduma, bez obzira na njegov ishod, vjerovatno pažnja stručne, političke i ukupne javnosti sa politike preusmjeriti na ekonomiju:

„Bez razvijene ekonomije ni suverena Crna Gora, kao ni Crna Gora u nekom vidu državne zajednice, ne može da funkcioniše, tako da će to biti vjerovatno i pozitivan primjer za strane investitore koji žele da investiraju u Crnu Goru.“

„Umjesto da sa pitanjem referenduma i državno pravnog statusa završi još prije nekoliko godina, vlast je tu priču produžila sve do sad isisavajući energiju neophodnu za stvaranje boljeg života u Crnoj Gori“, rekla je Mirjana Kuljak, ekspert UNDP-a, Programa za razvoj Ujedinjenih nacija, dodajući da vlast stalno izmišlja priču kojom sva druga pitanja postaju manje vidljiva:

„Mi sada vidimo da se proces privatizacije u Crnoj Gori za koji često kažemo da je netransparentan, a nekad jednostavno pljačka, da se on privodi kraju. Sad je na redu energetski dio da se završi i mislim da sva druga pitanja, od kojih ustvari zavise naši životi, a tiču se ekonomske sfere života, sva pitanja su onda u zapećku. Vlast uspijeva da nametne jednu takvu dimnu zavjesu da bi završila druge stvari koje ih održavaju ne samo na vlasti, nego koje održavaju spregu vlasti sa ekonomskim izvorima njihove moći koji, za sada, još uvijek nijesu čisti i njima je potrebno da se sve to dovede do kraja, da sve to legalizuju.“

Mirjana Kuljak smatra da okončanje referenduma i rješavanje pitanja državno-pravnog statusa Crne Gore nije dovoljno za jači prodor stranih investitora u Crnu Goru:

„Mi nemamo ovdje dovoljno izraženu vladavinu prava. Nema poštovanja ugovora, nema zaštite ulaganja, nema zaštite privatne svojine. To je ustvari ono najbitnije ako želimo da imamo normalnu komunikaciju sa svijetom, a to je naravno povezano sa karakterom vlasti, jer za sprovođenje zakona je odgovorna vlast.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG