Gordana SANDIC - HADIHASANOVIC
U višemjesečnim pregovorima o ustavnim reformama u BiH, koji se vode na prijedlog američkog instituta za mir, moglo bi se reći da je pređen lakši dio puta. Ostala su suštinska politička pitanja, ili razlika u tome: jačati državu ili sačuvati entitetski poredak, kako kaže predsjednik Srpske demokratske stranke, Dragan Čavić:“Oni dugo traju jer imamo suprotstavljene stavove o brojim temama. Upravo zbog toga što imamo suprotstavljene stavove, u razgovorima smo u svim temama nastojali da nađemo rješenja koja trebaju Bosni i Hercegovini, ali koja istovremeno mogu da budu politički prihvatljiva za sve učesnike ove priče i da ona ne ugrožavaju temeljni entitetski poredak.”
Predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH, Safet Halilović:
“U osnovi bi se moglo reći da jeste suštinska razlika u pristupima između onih koji nastoje da praktično izvorni suverenitet ima entitet umjesto države, jer pojam entiteta je upravo vezan za državu i građane, a ovdje gotovo niko ne spominje građane, nego se uvijek polazi od etnonacionalnih zajednica, kao da su one nosioci suvereniteta itd., što za posljedicu ima niz drugih nakaradnih rješenja.”
U mrežu odbrane nacionalnih intresa, odnosno straha od ugroženosti, uplelo se i pitanje može li BiH imati jednog predsjednika umjesto sadašnjeg tročlanog predsjedništva. Srpske i hrvatske stranke u tom rješenju naslućuju dominaciju bošnjačkog naroda. Nevenka Trifković, Partija demokratskog progresa:
“Konstatacije da to bude samo jedan predsjednik odmah nam daju zaključak iz kojeg naroda, odnosno čiji predstavnik to može biti, jer zna se ko većinu može obezbijediti u BiH.”
I Savez nezavisnih socijaldemokarata podržava djelimične promjene - da se Predsjedništvo BiH bira u parlamentu, da ima predsjednika i dva potpredsjednika. Milorad Dodik:
“Ispod, izvan ili mimo toga ja zaista ne mogu i neću ići. I to nije nikakvo uslovljavanje, to je jedan kompromis, jer je to bitno da je drukčija situacija od onog što smo imali do sada. Koliko će to Sulejman Tihić ili neko prihvatiti, to je sad njihova stvar, ali mislim će veoma teško biti.”
Stav Hrvatske demokratske zajednice prenosi Ivo Miro Jović, trenutno na čelu kolektivnog šefa države:
“Da imamo jednoga predsjednika i dva potpredsjednika, gdje bi bila rotacija svakih 16 mjeseci. Mislim da pregovori idu upravo u tome smjeru. Mislim da će to na neki način stvoriti jedan efikasniji rad, a u isto vrijeme možda i jeftiniji.”
Stranka demokratske akcije zastupa stav o jednom predsjedniku države, podsjeća Šefik Džaferović:
“Državu BiH treba da predstavlja šef države, to je predsjednik BiH. Također smatramo da taj predsjednik treba da ima dva potpredsjednika, ali da njihove nadležnosti budu razgraničene.”
Američki ambasador u BiH, Daglas Meklhejni, izjavio je kako je ipak postignut napredak, jer će sasvim sigurno BiH imati predsjednika i dva potpredsjednika, dok će detalji tek biti dogovarani:
“Način na koji sam ja to postavio sa svim stranama koje su upućene u ove razgovore, dakle ništa nije dogovoreno dok ne bude sve dogovoreno.”
Za razliku od američkog ambasadora, domaći akteri političke scene nisu zadovoljni dosadašnjim tokom pregovora. Predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH, Safet Halilović, tako kaže da predložena rješenja nisu dovoljna za stvaranje funkcionalne države:
“Ja bih slikovito rekao da imamo situaciju kao kada se bolesniku koji ima upalu pluća daje aspirin da mu ublaži bol. Bojim se da ta sredstva koja se nude nisu dostatna za ozbiljna politička pitanja u BiH.”
