Dostupni linkovi

logo-print

Pojačava li se talijanski pritisak na Hrvatsku?


Iako je novopostavljeni hrvatski veleposlanik u Italiji, Tomislav Vidošević, već dva mjeseca u Rimu, a dva tjedna po dolasku predao je kopije akreditiva u talijansko Ministarstvo vanjskih poslova, dani prolaze, a on nikako da preda vjerodajnice i talijanskom predsjedniku Ciampiju. Jeli to znak da talijanska strana nije zadovoljna stavovima službenog Zagreba oko dva, za Italiju, otvorena pitanja -stjecanje nekretnina u drugoj zemlji i pitanje optanata -? Izvori bliski Uredu hrvatskog predsjednika kažu kako je Vidošević predviđen za drugu polovicu siječnja, pa da se može kazati kako se Talijanima, iz ovog ili onog razloga, ne žuri.

Međutim, dugogodišnji jugoslavenski i prvi hrvatski veleposlanik u Italiji i dobar poznavatelj odnosa dviju zemalja, Ivica Maštruko, tvrdi kako je predaja vjerodajnica odgođena dok hrvatska strana ne pokaže dobru volju prema Italiji, iako su neki veleposlanici, koji su stigli nakon Vidoševića, već predali vjerodajnice. Što će se dalje zbivati?

''Mislim da će oni biti vrlo uporni i da će od reakcija hrvatske vlade, jednom principijelnom, tvrdom i energičnom stavu zaštite nacionalnih interesa, zavisiti dalje ponašanje Italije. Ne očekujem da će oni u tome uspjeti, ali mislim da to pitanje neće biti prepreka za pregovore Hrvatske o ulasku u Evropsku uniju jer se radi o jednom bilateralnom pitanju koje će se morati riješiti možda i kompromisom, ali u svakom slučaju diplomatskim i političkim razgovorom.''

Saborski zastupnik talijanske manjine, Furio Radin, upozorava da iako postoji reciprocitet kod kupovine nekretnina u Hrvatskoj za građane Austrije, Njemačke i Belgije, nema reciprociteta za talijanske građane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Po njegovoj ocjeni, postoje talijanski pritisci na Hrvatsku:

''Zato što taj princip nije poštivan, pritisci doista postoje. Oni su političke naravi. Mješaju se dva problema sa obje strane, i sa talijanske i sa hrvatske, skače se od jednog problema do drugog bez ijednog pravog kriterija. Stiče se dojam da se ti problemi namjerno mješaju sa obje strane. Međutim, ako govorimo o problemu koji sada postoji, a to je problem nekretnina, onda je jasno da Italija ne može pristati, i vrlo teško će pristati, na to da stanovnici druge zemlje imaju takvo pravo, a da ga Talijani nemaju.''

Maštruko tvrdi da su talijanski pritisci dalekosežni:

''Ovdje u osnovi vidim jedan izrazito politički problem, pun naboja, koji vodi ka tome da talijanska vlada preko ovog problema ode ka nepriznavanju Hrvatske kao sljedbenice ugovora koji je Italija potpisala sa bivšom državom. Smatram da ovdje nije riječ o predizbornoj kampanji u Italiji, već da je riječ o konsenzusu svih političkih snaga Italije, od predsjednika Republike, preko stranaka koje sada obnašaju vlast u Italiji, do opozicije.''

Radin povišene tonove ipak smješta u predizborno ozračje u Italiji, ali ih objašnjava i strukturom aktualne vladajuće većine u Italiji. Podsjetimo, u Italiji je na vlasti koalicija
predvođena Berlusconijevim populistima i postfašistima:

''Onaj dio problema koji još nije riješen vjerojatno će biti postavljen s manjim intezitetom ako dođe lijevica na vlast.''

Naime, Radin podsjeća da je imovina talijanskih optanata, koji su iza Drugog svjetskog rata napustili Hrvatsku, u cijelosti pokrivena Osimskim i Rimskim ugovorima, a da je jedino ostalo otvoreno pitanje nacionalizirane imovine, dakle po istom principu kao i kod Austrijanaca.

Dodajmo da je Hrvatska Italiji dužna još 35 milijuna dolara, ali da država Italija odbija dati broj računa na koji Hrvatska može uplatiti taj iznos i konačno zaključiti priču sa imovinom optanata. Rim je to isto radio i Slovencima, koji su na kraju svoj dio duga uplatili na jedan račun u Luksemburgu i kazali Talijanima da ih novac tamo čeka.

Uz malo dobre volje, može se zaobići i problem sa kupovinom nekretnina u Hrvatskoj. Zainteresirani Talijani trebaju samo u Hrvatskjoj osnovati tvrtku, i sve obavljati preko nje. Takvih je slučajeva već nekoliko tisuća.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG