Dostupni linkovi

logo-print

Potreban je vrhovni sud na nivou države


Medžida Kreso, predsjednik Suda BiH, koja je pobrala simpatije javnosti izjavom da pred pravdom nema nedodirljivih, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori dokle je stigla reforma pravosuđa u ovoj državi, da li je ono dostiglo neoophodan stepen neovisnosti i je li podložno pritiscima.

U 2005. godini Sud BiH primio je više od 160 predmeta, od kojih 20 za djela ratnog zločina i organizovanog kriminala. Presuda od 20 godina zatvora pripadnicima zločinačke organizacije dokaz je da se domaće sudije i tužioci mogu nositi sa najtežim i najkomplikovanijim predmetima kakav je bio ovaj slučaj, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Suda BiH, Meddžida Kreso.

KRESO: Kazna od 22 godine glavnom organizatoru i ostalima govori o složenosti predmeta i odgovornosti pravosudnih radnika koji su učestvovali u ovom predmetu. Haški tribunal nam je ustupio dva predmeta, očekujemo i ostale, a što je opet potvrda spremnosti i organiziranosti ovog suda da prihvata i predmete iz Haškog tribunala i da se ravnopravno sa tim sudom nosi u suđenjima za ove predmete.

RSE: Jedan od velikih problema, na koji ste i ranije upozoravali očigledno je i dalje prisutan, jeste problem dvojnog državljanstva osumnjičenih i optuženih, kao što je bilo u slučaju Jelavić, sad imamo veliki slučaj Čović - Lijanovići.

KRESO: Javnost zna za “veće” slučajeve kao Jelavić. Nekolicina onih koji su u predmetu Srebrenica su također u bjekstvu. A gdje su oni za koje javnost ne zna, gdje se postupci vode u predmetu organiziranog kriminala, pranja novca i ostaloga? Svi su oni u bjekstvu. Dakle, to je jedan akutan problem bh. pravosuđa - dvojna državljanstva. To su ljudi koji imaju izvorno bh. državljanstvo, pa su u međuvremenu stekli i državljanstvo susjednih zemalja. Svjedoci smo davanja državljanstava i osobama koje se nalaze u Haškom tribunalu. Dakle, trebalo bi napraviti reviziju tih državljanstava, trebalo bi pokrenuti ono što stalno glavni tužilac i ja spominjemo - koji bi možda ličili na one kako su se ustupali državljani Srbije i Crne Gore i Hrvatske Haškom tribunalu, pa da se, naročito u odnosu na predmete ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriju BiH, nađu načini kako da se ti ljudi procesuiraju u svojoj zemlji i tamo, dakle, gdje su djela počinili. A sve to zarad pravde. To je stvar politike kako će to riješiti te mehanizme. Pravosuđe je tu nemoćno.

RSE: Bh. javnost Bosnu i Hercegovinu definišu još uvijek kao etnički podijeljenu državu i često se postavlja pitanje pri suđenjima u predmetima za ratne zločine: koliko su sudije nepristrasne? Koliko mogu biti nepristrasne ukoliko se sudi pripadniku njegovog naroda?

KRESO: Nema naznaka nikakvih da bismo mogli govoriti o pristrasnosti sudija u ovim predmetima. Mislim da je jako rano davati bilo kakve analize u predmetima ratnih zločina kad nemamo još nijednu presudu ni nepravosnažnu ni pravosnažnu. Ja nemam zaista razloga u moje kolege sumnjati. Zaista su profesionalni i odgovorni i stručni.

RSE: Šta vas očekuje 2006.?

KRESO: U ovom trenutku imamo 20 domaćih sudija i 15 međunarodnih. Očekujemo izbor nekolicine, zavisi od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Zatražili smo šest novih domaćih sudija - koliko će biti odobreno, ne znamo - i očekujemo troje novih međunarodnih sudija da kompletiramo vijeća, mada planiramo vijeća u organiziranom kriminalu promijeniti tako da u vijećima budu dvojica domaćih i jedan međunarodni, sve u cilju jačanja odgovornosti domaćih kadrova i preuzimanja poslova, što je intencija, na kraju, naše reforme - da se osposobi domaći kadar da preuzme dogovornost u svim predmetima.

RSE: Koja je vaša ocjena kako je reforma pravosuđa u BiH provedena i koliko smo blizu, odnosno daleko od kraja?

KRESO: Reforma nije provedena definitivno. Mi smo negdje na pola puta. Mi smo izmijenili zakone, prilagodili ih novom vremenu. A ako krenemo prema Evropi, čuli, ste, negdje oko 150 zakona treba mijenjati. Mi nemamo još vrhovnog suda na nivou države. Sve to treba u novom ustavu predvidjeti. Osnovali smo jedno neovisno tijelo - to je Visoko sudsko i tužilačko vijeće, koje je neovisno od politike i to smatram velikim uspjehom - da smo odmaknuti od politike, da smo neovisni od toga. Potpuna neovisnost pravosuđa će biti onoga trenutka kad budemo imali svoj budžet, kad ne zavisimo hoće li nam povećati, smanjiti, odobriti rebalans, kad ćemo sami upravljati sredstvima koja nam se odobre.

RSE: Bh. građanima ste malo vratili nadu pravdu nedavnom izjavom da nema nedodirljivih u slučajevima Šarović, Jelavić, Čović.

KRESO: I ne samo među političarima nego i među pravosudnim radnicima nema niko nedodirljiv, svi moraju odgovarati za svoj rad pred javnošću.

RSE: Je li bilo pritisaka na rad suda kad su npr. uhapšeni visoko pozicionirani političari?

KRESO: Ni govora, nikakvog pritiska ni od koga nije bilo. Sve odluke odgovorni ljudi u pravosuđu donosili su sami, bez ikakvog pritiska. Bar što ja znam. Nema budućnosti države bez neovisnog pravosuđa. To je jedan od stožera svake solidne, jake države - jako pravosuđe i neovisno pravosuđe. Ja se zaista iskreno nadam da idemo pravim putem i da će naša javnost imati pravosuđe u koje može imati povjerenje. Samo treba vremena i strpljenja.
XS
SM
MD
LG