Austrijski kancelar Volfgang Šisel (Wolfgang Schuessel), čija je zemlja na čelu Unije naslijedila Veliku Britaniju, počeo je svoje predsjedavanje prisustvom tradicionalnom Bečkom novogodišnjem koncertu, zajedno sa njemačkom kolegicom Angelom Merkel.
Šisel je u subotu naveče, obraćajući se sugrađanima, koji su inače veliki euroskeptici, kazao da "Austrija želi iskoristiti svoje predsjedavanje kako bi približila novoj Evropi svoje građane i građanke i pojačala povjerenje u evropski projekt. Evropa, naveo je austrijski kancelar, treba biti korisna.
Insistirajući na "ideji zajedničkog i multikulturnog kontinenta", Šisel je naglasio da "zajedno, želimo dati novi impuls Evropi".
Austrija bi tokom svog predsjedavanja trebala pronaći dogovor u novom Evropskom ustavu sa Evropskom komisijom i Parlamentom. Šisel već traži radikalne izmjene u finansiranju Unije. Predlaže, naime, zemljama članicama da daju po tri posto od svog bruto nacionalnog dohotka u cilju mjera koje bi "favorizovale ekonomski rast i zaposlenost".
Pitanje Ustava, koji bi trebao omogućiti lakše funkcionisanje proširene Evropske unije, za vrijeme britanskog predsjedništva nije pomaknuto s mrtve tačke.
Predstavljajući krajem prošle godine u Briselu prioritete austrijskog predsjedništva, austrijski ministar vanjskih poslova Ursula Plasnik (Ursula Plassnik) nije iznijela konkretne prijedloge, upozorivši kako nema "čarobni štapić". Ipak, najavila je da će austrijsko predsjedništvo povesti široku raspravu o tome kakvu Uniju evropski građani žele. Sudbina Ustava naći će se ponovno na dnevnom redu samita EU u junu 2006., najavila je Plasnik, dok će proljetnim samitom u martu dominirati ekonomska pitanja.
Ustav je dosad ratifikovalo 13 od 25 zemalja članica, a rok za dovršetak tog procesa prvobitno je bio određen za novembar 2006.. godine. Međutim, na samitu u junu, u svjetlu francuskog i holandskog "ne", odlučeno je da se taj rok produži, ali ne i do kada.
Šisel je u subotu naveče, obraćajući se sugrađanima, koji su inače veliki euroskeptici, kazao da "Austrija želi iskoristiti svoje predsjedavanje kako bi približila novoj Evropi svoje građane i građanke i pojačala povjerenje u evropski projekt. Evropa, naveo je austrijski kancelar, treba biti korisna.
Insistirajući na "ideji zajedničkog i multikulturnog kontinenta", Šisel je naglasio da "zajedno, želimo dati novi impuls Evropi".
Austrija bi tokom svog predsjedavanja trebala pronaći dogovor u novom Evropskom ustavu sa Evropskom komisijom i Parlamentom. Šisel već traži radikalne izmjene u finansiranju Unije. Predlaže, naime, zemljama članicama da daju po tri posto od svog bruto nacionalnog dohotka u cilju mjera koje bi "favorizovale ekonomski rast i zaposlenost".
Pitanje Ustava, koji bi trebao omogućiti lakše funkcionisanje proširene Evropske unije, za vrijeme britanskog predsjedništva nije pomaknuto s mrtve tačke.
Predstavljajući krajem prošle godine u Briselu prioritete austrijskog predsjedništva, austrijski ministar vanjskih poslova Ursula Plasnik (Ursula Plassnik) nije iznijela konkretne prijedloge, upozorivši kako nema "čarobni štapić". Ipak, najavila je da će austrijsko predsjedništvo povesti široku raspravu o tome kakvu Uniju evropski građani žele. Sudbina Ustava naći će se ponovno na dnevnom redu samita EU u junu 2006., najavila je Plasnik, dok će proljetnim samitom u martu dominirati ekonomska pitanja.
Ustav je dosad ratifikovalo 13 od 25 zemalja članica, a rok za dovršetak tog procesa prvobitno je bio određen za novembar 2006.. godine. Međutim, na samitu u junu, u svjetlu francuskog i holandskog "ne", odlučeno je da se taj rok produži, ali ne i do kada.
