Dostupni linkovi

Skup 'Srbija i Grčka': Nada da se proširenje EU vraća u fokus


Sa skupa "Srbija i Grčka evropske perspektive" u Beogradu
Sa skupa "Srbija i Grčka evropske perspektive" u Beogradu

U trenutku velikih izazova u međunarodnim okvirima Grčka nastoji da razvija dobrosusedske odnose sa svim državama u okruženju – uz podršku onima koje još nisu punopravne članice EU, izjavio je Elijas Elijadis, grčki ambasador u Beogradu.

„Sa Bugarskom, kao članicom EU, smo u odličnim odnosima. Sa Bivšom jugoslovenskom republikom Makedonijom nastojimo da ih učinimo boljim. U skladu sa time naši minstri su pokrenuli seriju inicijativa. Podržavamo Srbiju u njenoj težnji da što pre postane punopravna članica EU. Naš je imperativ da podržimo napore i posvećenost u ovom turbulentnom periodu za Evropsku Uniju“, rekao je Elijadis na skupu u Beogradu posvećenom odnosima Srbije i Grčke koji su organizovali Centar za spoljnu politiku i Hans Zajdel fondacija.

Aleksandra Joksimović istakla je da se Grčka i dalje nalazi u epicentru ekonomske krize koja potresa Evropsku uniju, što je uticalo i na veliki pad popularnosti EU u toj zemlji.

Joksimović, koja je predsednica Centra za spoljnu politiku, rekla je da bi to trebalo imati u vidu kada se analiziraju slične tendencije u kandidatskim državama, poput Srbije, rekla je Joksimović.

„Tekuća godina je svakako period u kome će Evropska unija pokazati kapacitet za konsolidaciju. Kroz rešavanje aktuelnih kriza vidimo mogućnost da se proces proširenja vrati na jedno od prioritetnih mesta i postane ponovo fokus Evropske unije. Koja bez svake dileme deluje kao stabilizirajući faktor u čitavom regionu“, rekla je Joskimović.

Osim ekonomske krize na perspektivu članstva država regiona utiču pojedina otvorena pitanja koja izazivaju tenzije – koje se javljaju u odnosima Grčke i Makedonije, ili pak Srbije i Kosova.

Joanis Armakolas, sa Univerziteta Makedonija iz Soluna, čija je uža specijalnost Balkan kaže da je dugoročni spoljnopolitički cilj na zapadnom Balkanu stabilnost i nepromenjivost granica.

„Bez vraćanja u period nestabilnosti evropeizacijom čitavog regiona njegovim prijemom u Evropsku uniju. Ali i ispravljanje nekih neuravnoteženosti koje datiraju iz sredine devdesetih. Pitanje Kosova se u Grčkoj i dalje posmatra kroz grčko-albanske odnose. Mislim da je povezivanje Kosova sa Albanijom protivno grčkim interesima, ali trenutno stvari tako stoje“, kaže Armakolas.

Istovremeno, govoreći o višedecenijskim napetostima na relaciji Grčke i Makedonije, Slobodan Marković – profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka nije optimista u pogledu njihovog skorog smirivanja.

„Jedan od značajnijih problema je u tome što stabilnost aktuelne grčka vlada zavisi od podrške „Nezavisnih Grka“, krajnje desno orijentisane populističke partije. Sve dok je u vlasti ništa se neće promeniti u tom pogledu. Sa druge strane, deluje mi da makedonske političke elite ni ne žele da se ovo pitanje razreši. Jer sve dok je nerazrešeno te iste elite će biti na vlasti. Tako da u nekom kraćem ili srednjoročnom periodu ne vidim da bi tu moglo biti nekih pomaka“, rekao je Marković.

XS
SM
MD
LG