U razmaku od samo nekoliko sati, u ponedjeljak, glavni tužilac BiH Goran Salihović otvorio je istragu o referendumu u Republici Srpskoj (RS), i uputio poziv za saslušanje predsjedniku ovog entiteta Miloradu Dodiku, dok je Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća pokrenuo postupak, upravo protiv Salihovića. Njemu se na teret stavlja povreda dužnosti zbog čega se predlaže suspenzija i razrješenje s funkcije glavnog državnog tužioca. O ovom slučaju, u utorak je počelo zasjedanje disciplinske komisije, a odluka bi trebala biti donesena najkasnije za sedam dana.
Povodom predmeta “referendum” Tužilaštvo BiH je saopštilo da se prikuplja dokumentacija, te da će određene osobe biti pozvane u Tužilaštvo. Tek kasnije, na brojne novinarske upite potvrđeno je da je poziv za saslušanje u svojstvu svjedoka upućen predsjedniku RS Miloradu Dodiku. Dodik je tim povodom održao konferenciju za novinare na kojoj je, pored ostalog, rekao:
“Odazvaću se pozivu Tužilaštva, ali ne u Sarajevu nego bilo gdje u RS-u. Neka odrede lokaciju bilo gdje u RS-u, spreman sam dati izjave o ovoj farsi. Ja sam zadužen da predstavljam RS i njeno jedinstvo koje se odražava kroz funkcionisanje institucija sistema. Ono što sam mogao da čujem danas u medijima, rečeno je da je moja krivica jer podržavam referendum.“
"Niko od drugih nije dobio poziv na saslušanje. Ja sam spreman da dam izjavu, a kao predsjednik RS-a radim posao koji nosi puno odgovornosti. Ponavljam, neću otići u federalno Sarajevo“, poručio je Dodik.
Povodom informacije da je glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović izdao uputstvo kojim je ovaj predmet označen kao prioritetan, sudija Evropskog suda za ljudska prava, Faris Vehabović kaže da je to zakašnjela reakcija:
“Tužilaštvo je trebalo reagovati ranije. Mislim da je bolje stvari spriječiti nego doći u situaciju kada morate reagovati i nositi se sa tim posljedicama koje su se mogle spriječiti, da je Tužilaštvo reagovalo na vrijeme. Osnovna uloga Tužilaštva, sudskog, odnosno pravosudnog sistema BiH, jeste da preventivno djeluje, da bi spiječilo vršenje krivičnih djela. Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH je krivično djelo. Uprkos odluci koju je donio Ustavni sud BiH vezano za 9. januar, zatim privremenoj mjeri kojom je doduše privremeno zabranjeno održavanje referenduma, svjedoci smo da je referendum proveden”, kaže sudija Vehabović.
Za razliku od njega profesor ustavnog prava i urednik web portala “Novi plamen”, Goran Marković kaže:
„Meni se čini da od svega toga neće biti ništa, iz dva razloga. Prvo, što zaista ne vidim da postoje elementni krivične odgovornosti, iz vrlo jednostavnog razloga – što ovaj referendum nema nikakve pravne posljedice. Dakle, kakav god bio ishod referenduma, odluku će, u krajnjoj liniji, donijeti Narodna skupština Republike Srpske", kaže Marković.
"Drugačije bi bilo kada bi referendum bio pravno obavezujući, onda bi se moglo govoriti o krivičnoj odgovornosti. I samo zbog toga smatram da se zaista neće moći voditi neki postupak. Drugi razlog je taj što bi eventualno vođenje krivičnog postupka, čak i ako bi se u to ušlo, imalo velike političke posljedice. I zaista ne vjerujem da bi čak i jednom, a pogotovo ne nekolicini političkih lidera Republike Srpske moglo biti suđeno iz ovog razloga. Mislim da bi to političku krizu dodatno zaoštrilo. Prosto ne vjerujem da bi tužilaštvo ili bilo ko drugi smio da se upusti u to, imajući u vidu vrlo nestabilne unutrašnje političke odnose. Dakle, mislim da postoje i pravni i politički razlozi zbog kojih zaista neće biti vođenja nekog krivičnog postupka“, navodi profesor Marković.
Kao razlog za discipinsku tužbu protiv glavnog bh. tužioca Gorana Salihovića se, pored ostalog, navodi “propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa; upuštanje u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku; omogućavanje vršenje dužnosti tužioca osobama koje na to nisu zakonom ovlaštene; miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili podcjenjivanja njihovih aktivnost”.
Tužilac Salihović je navode odbacio, ocjenjujući da je sve montirano, te da je razlog za prijavu protiv njega to što je otvorio istragu protiv Milorada Dodika,”koji je prvi put u istoriji dobio poziv da se javi u Tužilaštvo BiH”.
U saopštenju je Salihović takođe naveo da je predmet formiran tek nakon toga što je Dodik u nedjelju na dan referenduma, priznao odgovornost za njegovo provođenje. Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović smatra da to nije dobar argument:
“Prije mnogo mjeseci je bilo jasno ko stoji iza cijele ove priče oko opstruiranja odluke Ustavnog suda vezano za 9. januar, a isto tako je jasno ko vuče konce u Republici Srpskoj na političkom nivou kad se radi o slučaju 'referendum', a i svim drugim političkim dešavanjima u Republici Srpskoj. Mislim da je malo kukavički prenositi odgovornost na kolektivna tijela, na Narodnu skupštinu RS koja jeste formalno donijela odluku o referendumu ali je jasno da je inicijativa došla iz vrha vlasti RS”, kaže Vehabović.
Salihović je negirao da je kao glavni tužilac kočio pojedine istrage protiv visokih zvaničnika, posebno onih iz Republike Srpske.
“Nikad nisam ništa kočio. U slučaju Bobar banke u srijedu će biti podignuta optužnica, čekali smo određene podatke iz Hrvatske putem instituta međunarodne pravne pomoći. Što se tiče Pavlović banke, i tu čekamo jer imamo pet međunarodnih pomoći, od SAD do Srbije. Čekamo da odgovori dođu, da bismo nastavili raditi”, poručio je Salihović.
Pokretanje istrage o referendumu u RS, i prijedlog za suspenziju i pokretanje odgovornosti glavnog tužoioca Gorana Salihovića, otvara prostor za nova nagađanja da li su ta dva poteza povezana. Dok jedni tvrde da je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija kao “Dodikov čovjek” pokrenuo slučaj “Salihović” drugi ističu da upravo Salihović, kroz predmet o neizvršavanju odluke Ustavnog suda BiH pokušava spasiti svoju kožu. Tako ministar sigurnosti Dragan Mektić, koji je prije nekoliko dana izjavio da je glavni mešetar u BiH upravo tužilac Salihović, sada poručio:
“Glavni tužilac je pokušao s ovim, tako da kažem, uručenjem poziva da amortizuje disciplinski postupak i pokuša se spasiti sankcija koje mu prijete u toku disciplinskog postupka. Htio je na jedan takav, rekao bih nekorektan, način da promijeni stanje i pridobije nešto za svoju vlastitu korist.
Ja se pitam zašto je zabranio da se pozove i sasluša Milorad Dodik, koji je osumnjičen u predmetu, kako ga mi to zovemo, Pavlović banke, odnosno kupovine vile u Beogradu, gdje postoje ozbiljne osnovane indicije da je oprana veća količina novca? Zabranite poziv Miloradu Dodiku za kriminal i korupciju, a onda mu pošaljete poziv, nakon mjesec dana, za izvršenje odluke Ustavnog suda”, naglašava Mektić.
Reakcije na održavanje referenduma i dalje stižu, a u utorak je objavljen stav SAD-a.
“Vlasti u Republici Srpskoj organizirale su referendum direktno kršeći odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“, navodi se u saopštenju zamjenika glasnogovornika State Departmenta Marka Tonera, objavljenom na internet stranici State Departmenta. Takođe se navodi da Sjedinjene Američke Države osuđuju ovaj ilegalni referendum i podržat će domaće institucije u pozivanju na odgovornost rukovodstva RS-a zbog narušavanja vladavine zakona i opstrukcije implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Facebook Forum