Dostupni linkovi

logo-print

Koliko je ratnih zločinaca u Crnoj Gori van domašaja pravde?


Pravosuđe

Pravosuđe

Hapšenje Nikšićanina Vlada Zmajevića koji je osumnjičen da je 1999. godine u vrijeme ratnih dešavanja na Kosovu, u kojima je učestvovao kao dobrovoljac, ubio sedam Albanskih civila – nanovo je otvorilo krupno pitanje suočavanja Crne Gore sa svojom ulogom u ratnim zbivanjima u okruženju i zločinima počinjenim na sopstvenoj teritoriji. Tim prije, što duže od dvije decenije, država nema snage niti volje da istinu pogleda u oči i adekvatno kazni sve one koji su u njeno ime počinili zločine.

Da dosad takve spremnosti nije bilo, svjedoči to što su prasvosnažnim presudama pred crnogorskim sudovima, odgovornosti oslobođeni svi koji su bili optuženi da su počinili zločin protiv civilnog stanovništva na teritoriji Crne Gore, osim četvorice bivših rezervista ondašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji su ukupno kažnjeni sa 12 godina zatvora zbog zlostavljanja hrvatskih zarobljenika sa Dubrovačkog područja u logoru Morinj kod Kotora.

Niko, međutim, nije odgovarao ni kao izvršilac ni kao nalogodavac ili po komandnoj liniji, u slučaju deportacije, početkom devedestih, više desetina bošnjačkih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, od kojih je većina pobijena. Niko nije kriv i za etničko čišćenje pripadnika bošnjačke nacionalnosti u Bukovici kod Pljevalja, niti za ubistvo najmanje 15 albanskih civila u selu Kaluđerski Laz na crnogorsko-kosovskoj granici.

Tamara Milaš, portparolka koalicije za REKOM (Regionalna komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na prostoru nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001. godine), koja se bavi istragama svih ratnih zločina u regionu i saradnica nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, takav saldo u radu crnogorskog pravosuđa smatra poraznim i jasnim pokazateljem nedostatka političke volje u strukturama vlasti.

Tamara Milaš

Tamara Milaš

"Jer bi se na taj način poteglo pitanje njihove odgovornosti za sva ratna nedjela tokom 90-ih godina. Mi, gotovo ni u jednom slučaju, nijesmo utvrdili komandnu odgovornost, što je vrlo problematično, na šta su ukazivala mnogobrojna međunarodna tijela koja su Crnu Goru upozoravala, ali i dalje upozoravaju, na nesagledive štetne posljedice koje će imati upravo zbog te nekažnjivosti za ratne zločine. Vrlo je malo učinjeno i činjenica je da se u narednom periodu mora više raditi na tome", upozorava Milaš.

Drugo bitno pitanje koje se nameće jeste koliko je crnogorskih državljana počinilo ratnih nedjela na području bivše Jugoslavije, bilo kao pripadnici vojnih ili paravojnih formacija, odnosno kao dobrovoljci?

Kako je RSE u pisanoj formi odgovoreno iz Specijalnog tužlaštva, koje se bavi istragom ratnih zločina, formirano je šest predmeta krivičnih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

"U ovim predmetima prikupljaju se podaci o ratnim zločinima izvršenim na teritoriji Crne Gore ili Bosne i Hercegovine, Hrvatske, odnosno Kosova. Svi predmeti su u fazi izviđaja i u njima je do punog izražaja došla međunarodna saradnja sa nadležnim organima država u okruženju", navodi se u pisanoj izjavi Specijalnog tužilaštva.

Koliki je potencijalni broj crnogorskih državljana učestvovalo u zločinama u okruženju podatak je koji crnogorska podružnica koalicije za REKOM još nema.

"Mi se uglavnom vodimo onim informacijama koje dobijamo od naših kolega iz regiona a koji se bave istraživanjima ratnih zločina na teritorijima zemalja bivše Jugoslavije. Dakle, to je vrlo porazno, prije svega, za naše pravosudne institucije, koje bi trebalo da se na adekvatan način bave istraživanjem ratnih zločina, pogotovo onih koji su počinjeni od strane crnogorskih državljana", navodi Tamara Milaš.

Bez adekvatne kazne nema ni pomirenja u regionu

Specijalno državno tužilaštvo u saopštenju dostavljenom RSE, precizira da ima uspješnu saradnju kako sa Haškim tribunalom, tako i sa tužilaštvima i drugim organima država u regionu, kada je u pitanju otkrivanje i procesuiranje ratnih zločina.

"Tako je u martu 2016. godine održan sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na kom su prisustvovali specijalni tužilac iz Crne Gore i tužioci iz Bosne i Hercegovine – obrađivači određenih predmeta u kojima su postojale evidencije da se u konkretnim slučajevima, kao izvršioci krivičnih djela ratni zločin, pojavljuju crnogorski državljani. U toku je provjera tih podataka i razmjena istih sa tužilaštvom Bosne i Hercegovine", navodi se u izjavi Specijalnog tužilaštva, te dodaje:

"Specijalno tužilaštvo je sa Haškim Tribunalom postiglo dogovor u pravcu omogućavanja specijalnim tužiocima i njihovim saradnicima da izvrše pretrage baze podataka Tribunala u cilju prikupljanja dokaza o izvršiocima krivičnih djela ratnih zločina, koji su crnogorski državljani, a koji dokazi su korišćeni u sudskim postupcima pred Haškim sudom."

Hapšenje

Hapšenje

Tamara Milaš ističe da bez adekvatne kazne za sve počinitelje, izvršioce i nalogodavce ratnih zločina, nema pravde za žrtve, niti ima suštinskog pomirenja u regionu.

"Ono što definitivno obavezuje crnogorske institucije, pogotovo tužilaštvo, jeste upravo Strategija o istraživanju ratnih zločina, donesena u maju 2015. godine, koja defintivno treba da podstakne tužioce da se na adekvatan, nepristrasan i nezavisan način, bave pitanjima ratnih zločina, da istraže sve do sada već procesuirane i okončane slučajeve ratnih zločina", zaključuje Milaš.

A o tome koliko je loš učinak rada tužilaštva u ranijem sastavu koštao građane Crne Gore i u simboličkoj i u materijalnoj ravni, možda je najbolje pokazao nekadašnji kandidat za Vrhovnog državnog tužioca, podgorički advokat Goran Rodić, koji je izračunao da su oborene optužnice za ratne zločine, crnogorske poreske obveznike koštale onoliko koliko iznosi godišnji budžet tužilaštva – oko pet miliona eura.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG