Događaji oko obilježavanja hrvatske vojne akcije "Oluja" pokazuju podeljenost među postjugoslavenskim zemljama, kaže za RSE Vesna Teršelič, direktorica Centra za suočavanja s prošlošću "Documenta" iz Zageba.
Teršelič: U Kninu su prije svega predstavnici HDZ-a, tu je predsjednica, tu su ministri tehničke vlade. Od oporbe je došao samo Ivan Vrdoljak kao predsjednik HNS-a. I onda su govori usmjereni samo jednom dijelu javnosti. I pitam se: kada ćemo napokon dočekati da se zapravo nešto kaže o stradanjima, o pravima žrtava, o problemima koji imaju svi sa povratkom.
Dakle,ovo je naprosto trenutak kad se možda i najjače vidi koliko je Hrvatska podijeljena, a najsnažnije se osjeća i podijeljenost među postjugoslavenskim zemljama. Kad pogledate govore jučer u Beogradu, kad pogledate govore danas, zapravo ne možete skoro vjerovati da se radi o istim događajima.
To lice i naličije - na licu je slavlje pobjede, na naličiju sudbine žrtava, neriješena pitanja oko sudbine nestalih, jer je stvarno sramotno da se u Hrvatskoj zna za puno lokacija na područijima gdje je tekla "Oluja", gdje su počinjeni zločini u tijeku i nakon "Oluje", a da te lokacije nisu ekshumirane, da nije ni počeo proces identifikacije onih čiji posmrtni ostaci su tu sahranjeni, da pravosuđe tapka vrlo sporim koracima. Govorimo o samo pet postupaka i samo jednoj pravomoćnoj presudi za zločine u Proklenu i Mandiću u kojem je dosuđena kazna od sedam godina.
RSE: Ukoliko ovakav način obeležavanja godišnjice "Oluje" što u Srbiji, što u BiH, što u Hrvatskoj ne pomaže procesu pomirenja, šta zapravo postiže kao svoj efekat?
Teršelič: Ja bih rekla da nas obilježavanje u tri različite zemlje dodatno razdvaja, a ono što trebamo jesu priznavanje patnje svih žrtava i obeštećenja, te utvrđivanje činjenica i okretanje jednih prema drugima, posebno tamo gdje povratnici još uvijek čekaju podršku za dostojanstven povratak.
Facebook Forum