Dostupni linkovi

Rusija se povlači, UN i Zapad oprezno pozdravili potez Kremlja


Ruski avioni lete iz Sirije nazad u Rusiju
Ruski avioni lete iz Sirije nazad u Rusiju

Rusija je saopštila da su njeni vojni avioni počeli da napuštaju Siriju, nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik, Vladimir Putin iznenada naredio povlačenje trupa iz Sirije. Posrednik Ujedinjenih nacija za Siriju, Staffan de Mistura saopštio je da će rusko povlačenje imati pozitivan uticaj u naporima za postizanje mirnog rješenja sa Siriju na pregovorima koji su u Ženevi ušli u drugi dan.

Prva grupa ruskih ratnih aviona napustila je Siriju slijedeći naredbu Vladimira Putina od ponedjeljka veče. Ovaj pomalo neočkivani razvoj događaja dešava se usred nastavka mirovnih pregovora o Siriji između vlade predsjednika Bašara al Asada i opozicije u Ženevi.

Specijalni izaslanik UN za Siriju, de Mistura, medijator mirovnih pregovora potez Rusije okaraktersiao je kao “značajan razvoj“ situacije.

Mistura i njegov tim se nadaju da će rusko povlačenje imati “pozitivan uticaj” na pregovore čiji je cilj pronalazak političkog rješenja za okončanje rata u Siriji i “mirna politička tranzicija u zemlji”.

Mistura u utorak nastavlja sa indirektnim pregovorima između predstavnika sirijske vlasti i takozvane umjerene opozicije. Pregovara se tako što de Mistura sa njegovim timom razgovara prvo sa jednom pa sa drugom stranom.

Istovremeno će kasnije danas posebna istražna komisija UN predstaviti izvještaj o ratnim zločinima u Siriji, koje su počinile sve strane.

Zapadni zvaničnici su povlačenje dijela ruskih snaga iz Sirije pozdravli, ali sa oprezom, ocjenjujući da to može predstavljati pritisak na sirijsku vlast da bude aktivnija u pregovorima u Ženevi.

Rusija je ključni saveznik Bašara al Asada i njegova je kancelarija odbacila spekulacije da je došlo do konflikta između dvije strane, tvrdeći da je ruski potez zajednički dogovoren.

Rusija je vazdušnu kampanju u Siriji započela krajem septembra i od tada uspjela da balans snaga u sukobu u Siriji, prebaci na stranu Asadovih trupa, omogućavajući im da povrate određene teritorije na kojima su pobunjeničke snage bile utvrđene.

Prva grupa ruskih aviona je poletjela iz baze Hmeim predvođeni transportnim avionima Il -76 i Tu 154. Kući se vraćaju i Su -24 taktički bombarder, Su-25 borbeni napadač, te avion Su -34 takođe avion na udare kao i helikopteri.

Nema preciznih podataka o tome koliko je ruskog vojnog presonala raspoređeno u Siriji, ali SAD procjenjuju da je riječ između 3000 i 6000 ljudi, navodi AP.

Putin je pak pored naredbe za povlačenje dijela snaga saopštio da će Hmeim i ruska mediteranska pomorska baza Tartus nastaviti da funkcionišu normalno.

AP je istovremeno objavio da je prvi čovjek komiteta za odbranu, Gornjeg doma ruskog parlamenta, Viktor Ozerov rekao da se procjenjuje da će oko 1000 predstavnika ruskog vojnog personala ostati u Siriji u ove dvije baze.

Povlačenje kao dio "veće igre"

Prema riječima, Ozerova, Rusiji na terenu trebaju minimum dva bataljona sa ukupno 800 trupa da bi zaštitili baze Hmeim i Tartus. Takođe će nastaviti i sa zračnim izviđanjem, što zahtijava da neki avioni i trupe ostanu, kao i vojni specijalci koji savjetuju sirijsku armiju.

Glavna urednica BBC-ja za Bliski istok, Lyse Doucet, iz Damaska je ovaj neočkivani potez Vladimira Putina ocijenila kao dio veće igre u kojem Rusija baš kao i Zapad želi da vidi konačnje rata u Siriji, a Putina sada brine pretvrda pozicija vlade u Damasku na novoj rundi pregovora u Ženevi, kao i nedavna poruka Asada u jednom TV intervjuu, da će jednoga dana vojno povratiti teritorije koje je izgubio.

Kako kaže glavna BBC-va međunarodna komentatorka i urednica, Doucet, to nije rat u kojem Putin sebi može priuštiti da učestvuje.

A još važnija stvar koja je za Putina u igri u ovoj priči su njegovi odnosi sa Zapadom, prije svega Vašingtonom, koji je takođe nestrpljiv da se okonča kriza u Siriji koliko god to teško bilo.

Pregovori "moment istine" jer nema "plana B"

Kada je riječ o nastavku pregovora u Ženevi, UN medijator Staffan de Mistura opisao ih je kao “momenat istine” upozoravajući da nema “plana B” ako razgovori propadnu, i da bi jedina alternative bila povratak ratu, koji je već u ovih pet godina odnio više od četvrt miliona života, a više od 6 miliona ljudi je raseljeno.

U toj zemlji koja je prije rata brojila populaciju od 24,5 miliona, još uvjek živi više od 17 miliona ljudi.

UN navode da 13,5 miliona stanovnika treba humanitarnu pomoć, a čak 4,5 miliona ljudi trenutno se nalazi u opkoljenim i teško pristupačnim područjima.

Većina učesnika u dugogodišnjem sukobu saglasali su se da prekinu sukobe prema sporazumu o prekidu vatre postignutom uz posredovanje SAD i Rusije, koje je stuplo na snagu 27. februara i manje više se poštuje.

U telefonskom razgovoru Vladimira Putina sa predsjednikom SAD, Barackom Obamom razmatrana je situcija u Siriji i aktuelni pregovori i kako je saopšteno iz Bijele kuće zaključeno je da “sljedeći koraci zahtijavaju punu primjenu obustave neprijateljstava” dogovorenu prošlog mjeseca.

Kremlj je saopštio da su obje strane “pozvane na intenziviranje procesa prema političkom dogovoru ” za okončanje konflikta.

Rusko povlačenje su zapadne diplomate i sirijska opozicija pozdravili sa oprezom, a jedan neimenovani američki zvaničnik kojeg je citirao Reuters rekao je da je Vašington ohrabren ruskim potezom, ali da je još uvjek rano da se kaže šta se krije iza njega.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG