Dostupni linkovi

RSE u ruskom centru u Nišu


Ruski centar u Nišu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:49 0:00

Sporazum o Rusko-srpskom humanitarnom centru moraće da sačeka formiranje nove vlade Srbije posle izbora. No, pitanje je koliko je realno njegovo potpisivanje ako premijer Aleksandar Vučić ne daje nagoveštaje u tom pravcu za razliku od predsednika Srbije Tomislava Nikolića, koji najavljuje da bi taj sporazum mogao biti potpisan već tokom posete ruskog premijera Dmitrija Medvedeva na proleće. Nikolić je rekao da Srbija može da potpiše isti sporazum sa Rusijom o Humanitarnom centru kao što je i Sporazum sa NATO. U svakom slučaju, ponovo je aktulizovana priroda Humanitarnog centra u Nišu od čijeg osnivanja pre četiri godine ne prestaju različita tumačenja i spekulacije.

Smešten na nekoliko stotina metara od niškog aerodroma i na gotovo podjednakoj udaljenosti od autoputa, Rusko-srpski humanitarni centar, odakle zvanično Rusi kreću u pomoć u vanrednim situacijama i slučajevima elementarnih nepogoda i tehnoloških havarija, ne prestaje da izaziva nagađanja da li se iza svega ipak krije namera Moskve da se vojno infiltrira na ovom, članicama NATO-a okruženom, prostoru.

Ja sam ovde došao da radim kao civilno lice po ugovoru. U skladu sa ruskim zakonom, ovde nema vojnih lica. Čak i spasioci koji dolaze su članovi spasilačkog odreda u Rusiji. To 100 posto nisu vojnici”, rekao nam je Vjačeslav Vlasenko, kodirektor Rusko-srpsko humanitarnog centra, koji je dugo radio u Ministarstvu za vanredne situacije Rusije.

Sa njim smo razgovaralu upravo u trenutku kada su pojedini beogradski listovi objavili da premijer Srbije Aleksandar Vučić neće potpisati sporazum sa Rusijom kojim se Rusko-srpskom centru u Nišu daje sličan status kojim su nedavno dobili pripadnici NATO.

Vjačeslav Vlasenko
Vjačeslav Vlasenko

Ne želim da kritikujem državu Srbiju, komentarišem izjave Vučića i tako dalje, srpsko rukovodstvo radi u skladu sa interesima svoga naroda. No, reći ću vam zbog čega nam je bitno da se potpiše dogovor sa Centrom. Recimo ovako, ruska strana kupuje kamione za gašenje požara, kupljeno ih je prošle godine 20. U cenu svakog od tih kamiona je uračnat i porez. Da je tada ovaj sporazum postojao, Rusija je za ta sredstva mogla Srbiji da pokloni 25 kamiona umesto 20. Isto to se odnosi na svu našu opremu koju smo ovde dodelili, da li su to agregati, Nive, spasilačka tehnika, na svu tehniku plaćamo porez”, objašnjava Vlasenko.

Kako su izbori raspisani konačna odluka o tome da li će taj sporazum biti potpisan sačekaće sledeću vladu. Na to je ukazao i predsednik Srbije Tomislav Nikolić.

Mi sada nažalost nemamo vladu koja bi mogla da pripremi sporazum, koji je ustvari obostrano usaglašen 2014. godine, nemamo vladu koja bi mogla da odluči da taj sporazum bude potpisan. To će morati da sačeka izbore, konstituisanje skupštine, formiranje nove vlade a potom će nova vlada imati priliku da se izjasni o sporazumu koji se tiče Centra u Nišu”, rekao je Nikolić kada je saopštio odluku o raspisivanju vanrednih izbora.

Upravo je Nikolić, kada je potpisao Zakon o potvrđivanju sporazuma između Srbije i NATO–a, izjavio da bi sporazum sa Rusijom, u kojem su predviđene sve istovetne obaveze i prava za Rusko-srpski humanitarni centar kao što to Srbija ima i sa predstavnicama NATO–a koji se nađu na njenoj teritoriji, “predstavljao dobar balans kojim bi praktično bila potvrđena vojna neutralnost Srbije”.

Rusko-srpski humanitarni centar
Rusko-srpski humanitarni centar

Da će biti potpisan taj sporazum govorilo se i u vreme posete ruskog predsednika Vladimira Putina Beogradu tokom vojne parade. Sada Nikolić kaže da bi to mogla biti kruna posete ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, koja se planira na proleće. Međutim, premijer Aleksandar Vučić, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji nije dao nagoveštaj da bi moglo da dođe do potpisivanja sporazuma kojim bi Rusko–srpski humanitarni centar dobio isti status, prava i obaveze kao one koji imaju pripadnici NATO-a u Srbiji.

Nismo mi potpisali ni za jedan američki centar ovde. A o tome za ruski Centar ćemo tek da razgovramo sa Rusima”, rekao je Vučić.

Podsetimo, Skupština Srbije ratifikovala je 12. februara sporazum Srbije i Organizacije NATO za podršku i nabavku (NSPO) o saradnji u oblasti logističke podrške. Sporazum sa NATO, između ostalog, predviđa slobodu kretanja i diplomatski imunitet svim pripadnicima NATO u našoj zemlji; razmenu poverljivih informacija i opreme; NSPO, njena sredstva, prihodi i druga imovina biće izuzeti od svih poreza, carine i drugih dažbina, osim plaćanja javnih komunalnih usluga, dok će osoblje NSPA, uključujući i njihova vozila, uživati pravo slobodnog prolaza i pristupa kroz čitavu Srbiju.

Neophodno je regulisati status i imunitet ljudi koji rade u ruskom Humanitarnom centru, ali ne može se nikako praviti poređenje sa sporazumom koji je postignut sa NATO-om o statusu njihovog vojnog osoblja, kaže Milovan Drecun poslanik Vučićeve Srpske napredne stranke.

"NATO osoblje, kada se kreće preko teritorije Srbije, biće i naoružano i sa vojnom tehnikom. To se ne može porediti sa ovim Centrom koji ima isključivo humanitarni karakter", kaže Milovan Drecun.

NATO osoblje, kada se kreće preko teritorije Srbije, biće i naoružano i sa vojnom tehnikom. To se ne može porediti sa ovim Centrom koji ima isključivo humanitarni karakter. Dakle, Rusko-srpski humanitarni centar je civilna struktura. U ovom sporazumu po meni je najbitnije to što će se regulisati neke finansijske stvari tako što recimo, Centar neće morati da plaća carinu na opremu koja će iz Ruske federacije stizati za potrebe Centra”, kaže Drecun.

Treba podsetiti i da je nakon Sporazuma sa NATO portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila:

Uočavamo da Srbija razvija odnose sa NATO. Polazimo od toga da će se Beograd, pridržavati politike neutralnosti. Rusija je spremna za dijalog sa Srbijom o potpisivanju sporazuma o Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu. To je isključivo civilna struktura, a spekulacije o njegovom navodnom vojnom i čak negde pominju špijunskom karakteru, jesu zlonamerne izmišljotine.” Tih dana je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin izjavio da mu je Vučić potvrdio da Srbija ostaje vojno neutralna.

Strateško partnerstvo iz ekonomskih razloga

Može li se govoriti o još jednom u nizu pokušaja balansiranja između EU i Rusije?

Mislim da je to vapaj Srbije i prilika da pokaže svoju neutralnost”, ocenjuje spoljno-politički komentator Boško Jakšić.

S obzirom da ja lično nisam neki promoter te neutralnosti i smatram je anahronom u ova vremena, ja mogu samo ipak da se složim i da se ona podrži kao jedan pokušaj balansiranja između Istoka i Zapada, ali suštinski davati isti diplomatski status humanitarnim radnicima i vojnicima koji su na zadatku, kao što i naši mogu da budu na NATO zadacima, su kvalitativno dve različite stvari”, navodi Jakšić.

Milovan Drecun, koji je na čelu delegacije Srbije pri parlamentarnoj skupštini Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), vojnog saveza koji predvodi Rusija a gde Srbija od 2013. ima status posmatrača, međutim, tvrdi da se ne može govoriti o politici balansiranja kada je Srbija “jasno istakla svoj strateški spoljno-politički prioritet a to je članstvo u EU a onda i saradnja sa drugim zemljama i organizacijama”.

S obzirom da se stvara jedan multipolarni svet gde izrastaju nove sile, gde se stvaraju nove asocijacije, gde se stvaraju novi regionalni sistemi, kolektivno – bezbednosni, poput recimo ODKB-a, koji predvodi Ruska Federacija, nužno je imati saradnju i sa tim zemljama i sa tim centrima. I u tom smislu Srbija želi da ima strateško partnerstvo sa Ruskom Federacijom, prevashodno iz ekonomskih razloga. Mi takođe imamo bilateralnu saradnju na odbrambenom i bezbednosnom planu sa Ruskom Federacijom, ali ona je daleko ispod onoga što je naš nivo saradnje sa NATO paktom koji je prirodno okruženje u kome se Srbija nalazi”, kaže Drecun.

U svakom slučaju, ponovo je aktuelizovana priroda ruskog humanitarnog centra u Srbiji, od čijeg osnivanja pre četiri godine ne prestaju različita tumačenja i spekulacije. Navodi se da u Vašingtonu strahuju od širenja ruskog uticaja i da ovaj humanitarni centar objektivno ima potencijal da postane vojna baza.

To pitanje je malo i smešno”, kaže nam kodirektor Centra Vjačeslav Vlasenko, navodeći i da osoblje čine 10 ruskih predsatvnika i 20 građana Srbije.

Kako bi se pobeglo od tih neosnovanih optužbi, Centar je rešio da primeni sve mere kako bi dokazao da to nije tačno. Otvorili smo sva vrata, dozvolili smo svim novinarima, nevladinim organizacijama, svim civilnim strukturama da u bilo kom momentu dođu, vide, upozanju se sa radom Centra, njegovim delatnostima i opremom koja ovde postoji. Ovde su bili ljudi iz UN, UNHCR-a, predstavnici EU i još mnogo ogranizacija i ljudi koji su mogli da se uvere u to što radi centar" , ispričao nam je Vlasenko.

Tokom obilaska objekta ne može se videti ništa što bi ukazivalo na njegovu vojnu namenu, prenosi naš reporter Predrag Blagojević.

Sam objekat Rusko-srpskog humanitarnog centra se nalazi u zgradi koja je bila napravljena pre desetak godina kao poslovna zgrada kompanije Pakom, koja je u to vreme trgovala računarima. U međuvremenu je kompanija iznajmila veći deo te zgrade, znači upravna zgrada i magacinski prostor. Ono što sam ja kao novinar zatekao u Rusko-srpskom humanitarnom centru je u upotrebi nekoliko kancelarija i jedan veliki magacin. U magacinu je veliki broj šatora, vreća za spavanje, kreveta, čamaca na naduvavanje, nekoliko peći na čvrsto gorivo, nekoliko vrlo moćnih agregata za struju. Zatim jedan kombi i jedna 'lada niva'. Ukratko to je sve što se tiče opreme. Inače, u pitanju je zgrada koja ima nekoliko spratova i koja se nalazi na prilično maloj površini, praktično jedini prostor oko zgrade je parking za 30-ak, 40-ak automobila. Pri tome je reč o objektu koji jeste ograđen ali jednom najobičnijom ogradom, nema neke bodljikave žice ni nečeg sličnog. Na ulazu u objekat postoji rampa, međutim ta rampa je 24 sata podignuta. I to je parking, odnosno prostor koji zajedno koriste Pakom i Rusko-srpki humanitarni centar. Ne postoji stražar, ne postoji bilo kakva procedura legitmisanja“, opisuje naš reporter.

Na sajtu ovog Centra piše da je osnovan u cilju pružanja humanitarnog reagovanja na vanredne situacije na teritoriji Srbije i teritoriji drugih država regiona Balkana. Među zadacima Centra navodi se razminiranje, gašenje šumskih požara, spašavanje u poplavama ili delovanje u drugim vanrednim situacijama.

Glavni zadatak Humanitarnog centra, koji je pod zajedničkom rusko-srpskom upravom je reagovanje u vanrednim situacijama, rekao nam je kodirektor Vjačeslav Vlasenko.

Centar je to pokazao 2013. godine kada su Srbiju zadesili veliki požari. Rusija je momentalno odreagovala i poslala dva aviona i jedan helikopter za gašenje požara. I nismo gasili požare samo u Srbiji nego i u okolnim regionima. To je glavni zadatak ovog centra. Vanredne situacije mogu biti različite, u toku zime to mogu biti problemi sa snegom i ledenom kišom, u toku proleća i leta to su poplave i u toku leta požari”, objašnjava Vlasenko.

Rečeno nam je da su nedavno kada su u Knjaževcu zbog ledene kiše pokidani kablovi na elektro mreži, što je bez struje ostavilo skoro sva sela u toj opštini, iz Humanitarnog centra u Nišu poslati agregati i peći na čvrsta goriva. Takođe se navodi da je tokom katastrofalnih poplava u Srbiji zahvaljući postojanju ovog Centra pomoć iz Rusije stigala za jedan dan. Učestvovali su i u deminiranju terena od zaostalih bombi iz NATO intervencije.

Mora da se kaže da za sada nigde nije potvrđeno da postoje neke vojne delatnosti, nekoliko puta je bilo humanitarnih intervencija, ali polemike time nisu prekinute“, primećuje Boško Jakšić.

Treba podsetiti i da je evropski komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje vanrednim situacijama Hristos Stilijanidis prošle godine, tokom potpisivanja sporazuma o učešću Srbije u Mehanizmu civilne zaštite Evropske unije, rekao beogradskim medijima da “Evropa nikada od Srbije ne bi mogla da traži da zatvori Humanitarni centar u Nišu, iako bi taj centar mogao da ugrozi rad evropskog Mehanizma civilne zaštite, čiji će Srbija postati član.”

Na kraju, Boško Jakšić zaključuje da je veća verovatnoća da će službenici Humanitarnog centra u Nišu dobiti diplomatski status čime će se, kaže, Srbija za korak ponovo udaljiti od sprovođenja politike EU.

Treba imati u vidu da Brisel od Srbije očekuje da se pridruži regulacionim mehanizmima za vanredne situacije koji već postoje u Briselu. A to znači da se ne radi paralelno sa Rusima. Međutim, dok god se drži neutralnosti i pokušava da igra na dva koloseka, na razne teme a ne samo na ovu humanitarnu, Srbija će biti u situaciji da dospeva pod pritiske i kritike i jedne i druge strane“, ocenjuje Jakšić.

A onda će u jednom trenutku i Aleksandar Vučić verovatno morati da se izjasni šta planira sa sporazumom sa Rusima o Humanitarnom centru u Nišu.

  • Slika 16x9

    Predrag Blagojević

    U novinarstvu od 1998. godine, specijalizovan za izveštavanje o korupciji i politici. Glavni i odgovorni urednik "Južnih vesti" od avgusta 2009. godine. Dobitnik Nagrade za istraživačko novinarstvo NUNS (2010) i nagrade za profesionalnu etiku i hrabrost "Dušan Bogavac" (2013). Član Izvršnog odbora NUNS i predsednik Asocijacije onlajn medija. Rođen februara 1981. godine u Nišu.

XS
SM
MD
LG