Dostupni linkovi

Crnogorski stručnjaci: Bez bojazni od posljedica grčkog bankrota


Red ispred bankomata, Atina, 29. jun 2015.
Red ispred bankomata, Atina, 29. jun 2015.

U utorak u ponoć ističe rok u kom bi zvanična Atina trebalo da Međunarodnom monetarnom fondu plati ratu kredita od milijardu i 600 miliona eura. Pošto se to, po svemu sudeći, neće desiti, Grčka će u srijedu vjerovatno bankrotirati.

Kriza grčkih javnih finansija je prevazišla samu sebe i prerasla u krizu grčkog bankarskog sektora i pravi socijalni zemljotres. Sve je počelo globalnom ekonomskom krizom koja je razotkrila slabost grčkih javnih finansija opterećenih prevelikim zaduživanjem zahvaljujući kom je javni sektor živio daleko preko svojih mogućnosti.

Visina ukupnog grčkog duga varira i kreće se od 243 milijarde eura (Reuters), do čak 323 milijarde eura, koliko procjenjuje CNN Money.

U Grčkoj je, u međuvremenu, došlo do smjene vlasti. Konzervativnu stranku tadašnjeg premijera Antonisa Samarasa, Novu demokratiju, pobijedila je ljevičarska Syriza Alexisa Tsiprasa koji sada odbija da prihvati uslove koje postavljaju kreditori za nove zajmove.

Alexis Tsipras
Alexis Tsipras

Prije nekoliko dana, nakon neuspjelih pregovora, Tsipras je odgovornost prebacio na građane i za nedjelju zakazao referendum na kom bi Grci trebalo da odluče - da li prihvatiti ili odbaciti uslove kreditora, što bi, u krajnjem, moglo voditi napuštanju eura i uvođenjem nacionalne valute - drahme.

U međuvremenu, u Grčkoj je došlo do prave opsade bankomata, odnosno, naglog odliva novca iz banaka.

Štediše su, ranije, u prosjeku povlačile 200-300 miliona eura dnevno, a sada su za samo tri dana povukli dvije milijarde eura. Banke su privremeno zatvorene, a to je odmah otvorilo pitanje šta će se desiti sa grčkim bankama u inostranstvu i kakav će biti uticaj na domicilne zemlje.

U Crnoj Gori radi samo jedna banka koja je osnovana grčkim kapitalom.

Direktor Universal Capital Bank-e, Predrag Drecun, kaže da ne postoji nikakva mogućnost da se kriza u Grčkoj odrazi na poslovanje ove banke.

"Banka je osnovana grčkim kapitalom, ali je odlaskom većinskog vlasnika, Victora Restisa iz vlasničke strukture, prešla u dominantno vlasništvo Sigma grupe, čiji je vlasnik Petros Statis koji jeste grčki državljanin, ali i crnogorski. Ne radi se o značajnom kapitalu da bi mogli imati bilo kakve probleme. Taj kapital je ovdje uplaćen, ovdje su sredstva i plasirana kroz kredite... Naša banka je veoma likvidna, tako da ne postoji ni promil šanse da se kriza u Grčkoj odrazi na poslovanje banke", kaže Drecun.

Vlasnik Universal Capital Bank-e je Grk, Petros Statis, koji je dugoročni zakupac turističkog kompleksa Sveti Stefan, ali i nekoliko medija: dnevnih listova Pobjeda i Dnevne novine, te portala CdM i Analitika.

Statisov blizak saradnik, Predrag Drecun kaže da grčka kriza ne može uticati ni na njegove poslove u medijima i sektoru turizma.

Redovi ispred bankomata, 29. juni 2015.
Redovi ispred bankomata, 29. juni 2015.

"Sve investicije poslovnog sistema koji kontroliše gospodin Statis urađene su, kada je riječ o turizmu, iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Možemo reći da nema grčkog kapitala, kolaterali su ovdje u Crnoj Gori, gospodin Statis već duži niz godina boravi ovdje i svi njegovi poslovi su vezani dominantno za Crnu Goru i za druge destinacije, ali najmanje za Grčku, tako da se nikako ne može povezati sa situacijom u Grčkoj i zaista ne očekujemo nikakve probleme na nivou Sigma grupe", navodi Predrag Drecun.

U Centralnoj banci Crne Gore smatraju da efekta grčke krize po Crnu Goru gotovo da neće ni biti, jer crnogorski bankarski sistem nije povezan sa grčkim.

Izvoz Crne Gore u Grčku je zanemarljiv. Prošle godine je iznosio svega 295 hiljada eura što nije ni hiljaditi dio ukupnog izvoza.

Bez negativnih efekata

U zvaničnom saopštenju, Centralna banka ipak ne isključuje indirektne negativne efekte preko partnerskih zemalja koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom, ali se kaže i da su mogući pozitivni efekti, zbog turista koji će odustati od putovanja u Grčku i mogućnosti da se dio njih preusmjeri na Crnu Goru.

Ekonomski analitičar, Vasilije Kostić, takođe smatra da grčka kriza neće imati direktne posljedice po Crnu Goru.

"Imajući u vidu poslovne veze finansijskih, odnosno, bankarskih sistema Crne Gore i Grčke, ne vidim ozbiljnije prijetnje za crnogorski bankarski sistem, pogotovo kada se ima u vidu da su pojedine zemlje regiona preduzele određene mjere na redukciji kretanja kapitala što uliva dodatno sigurnost u funkcionisanje bankarskog sistema", ističe Kostić.

"Eskalacija krize i eventualni izlazak Grčke iz euro zone bi proizveo negativne posljedice u međusobno povezanom globalnom sistemu", kaže Kostić, te zaključuje:

"Ukoliko Grčka zaista izađe iz euro zone, došlo bi do implikacija o kojima, veoma teško da se u ovom trenutku može dati neka ozbiljnija procjena. U svakom slučaju, to bi destabilizirajuće djelovalo na ukupan ekonomski i finansijski i svaki drugi sistem."

XS
SM
MD
LG