Proces digitalizacije u Crnoj Gori tekao je sporo, ali regulatori i država očekuju da će biti završen u roku, odnosno do 17. juna ove godine. Koje su prednosti digitalizacije? Kako će se domaći mediji prilagoditi novim uslovima emitovanja signala? Koje koristi od digitalizacije će imati mobilni operateri i država?
"Ostalo nam još svega nekoliko mjeseci da završimo cijeli proces. Nažalost, neke je poslove bilo moguće i ranije završiti, tako da je ostao prevelik dio posla koji treba sada, u finišu, da se uradi. Ne sumnjam da će do roka, koji je određen za proces digitalizacije u Crnoj Gori, cijeli proces biti završen", kaže Abaz Beli Džafić, direktora Agencije za elektronske medije.
Prednosti digitalizacije su brojne. Stručnjaci kažu da se do sada kroz analogni sistem, mogao pružiti samo jedan TV signal, to jeste program jednog TV emitera, a zahvaljujući digitalizaciji, kroz taj jedan kanal moći će da se pusti signal 15-ak kanala.
Novi standard omogućava mnogo veću rezoluciju prikaza, jasniju i čistiju sliku na ekranu. Signal koji se dobija putem digitalizacije je mnogo otporniji na vremenske uslove, oluje, snijeg. Građani će i imati mnogo bolji pristup Internetu nego do sada.
Procjenjuje se da još samo 20 posto stanovništva Crne Gore koristi TV prijemnike koji emituju analogni signal, dok su ostali već u sistemu digitalizacije i to zahvaljujući kablovskoj televiziji.
Da bi tih 20 posto domaćinstva moglo primati digitalni signal, moraju imati poseban TV- receiver koji služi za konvertovanje digitalnog signala u signal koji omogućava gledanje kanala na starijim uređajima, a koji će, kako su ranije objavili mediji, koštati od 40 do 100 eura. Regulatori i država su svjesni, da zbog teške ekonomske situacije, nisu svi u mogućnosti da plate receiver.
"Računa se da će za oko 15.000 domaćinstava u Crnoj Gori, makar su to bile projekcije Vlade, Vlada obezbjediti kupovinu i raspodjelu tih receivera. To je jedan dobar potez u okviru kojeg se mora prepoznati da je ovo ipak slobodno emitovanje programa i da ovi građani ne trebaju finansijski da trpe zbog cijelog procesa koji bi trebao da im donese boljitak", ističe Abaz Beli Džafić.
Za digitalizaciju su posebno zainteresovani mobilni operateri jer se stiču uslovi za uvođenje četvrte generacije mobilnih telefona.
"S jedne strane pravi veliki benefit za korisnike ovih usluga, a s druge strane oslobađa dio resursa radio frekfencija i na taj način stvara veću mogućnost za operatore elektronskih komunikacija, odnosno širi te resurse u korist operatora elektronskih komunikacija", riječi su Zorana Sekulića, direktora Agencija za elektronske komunikacije, ko govori o koristima koje će tržištu elektronskih komunikacija donijeti digitalizacija.
Zakon o digitalizaciji dao je mogućnost Javnom servisu RTVCG da emituje program putem digitalnog signala, ali su se na prvi konkurs - takozvani prvi multipleks za dodjelu digitalnog signala, prijavile samo tri privatne televizije.
Iako je država televizijskim emiterima omogućila da konkurišu za dodjelu digitalnog signala po istoj cijeni koju su plaćali za prenos signala putem analognog sistema, to ni malo nije olakšalo situaciju u kojoj se našla državna televizija, koja će morati da digitalizuje cijelu produkciju.
"Mi smo jedini javni servis koji još uvijek nije ušao u proces digitalizacije. Znam da su mnogi u regiji taj proces završili. Mi smo u pripremi projekta i imamo obećanje od države da će država finansirati taj projekat jer Javni servis za to nema novce", navodi direktor Rade Vojvodić.
A koliko će koštati digitalizacija Javnog servisa?
"To je između 12 i 15 miliona eura i to je najjeftinija digitalizacija u regionu. Samo reportažna kola na RTS-u za Pjesmu Evrovizije su koštala između 15 i 20 miliona eura. Makedonska Televizija je potrošila oko 25 miliona eura na digitalizaciju", pojašnjava Vojvodić.
Crna Gora digitalizaciju nije finansirala sama. Država je uspjela da preko IPA fondova od Evropske unije dobije 1.600.000 eura, a ostalih 1.095.000 eura obezbijedila je Vlada.
