Hoće li, nakon što je kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović pobijedila na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, doći do promjene vanjske politike te zemlje u odnosu na BiH, tačnije prema hrvatskom pitanju?
Ovakvo pitanje nameće se nakon što je Kolinda Grabar Kitarović u svom prvom, pobjedničkom obraćanju javnosti najavila podršku zahtjevima bh. hrvata za jednakopravnošću.
Analitičari vjeruju da, ipak, do dramatičnog preokreta hrvatske politike ka BiH neće doći.
Hrvati iz Bosne i Hercegovine, u oba kruga predsjedničkih izbora u susjednoj Hrvatskoj, a posebno u drugom, u kojem je registrovan masovniji izlazak na birališta, podržali su kandidatkinju desnog centra Kolindu Grabar Kitarović, jer očekuju da se riješi pitanje – kako to definišu u najjačoj hrvatskoj stranci u BiH – njihove jednakopravnosti.
Da su podržali, kako se ispostavilo, pobjednicu hrvatskih predsjedničkih izbora, mnogi od glasača iz BiH juče nisu ni krili.
To su očekivanja od nove predsjednice Hrvatske i zvanične hrvatske politike u BiH, koja je izrazio član Predsjedništva države i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović.
„Ja očekujem da Republika Hrvatska i njeni zvaničnici, pa i predsjednik države, želi da stvori ambijent u BiH tri jednakopravna naroda. I ovo zalaganje da legitimni i legalni predstavnici hrvatskog naroda budu na svim razinama vlasti, osiguraće sigurno da mi se ovdje osjećamo jednakopravni kao narod“.
Analitičar i nekada dugogodišnji dopisnik Hine iz Mostara, Pejo Gašparević smatra da je vrlo znakovita poruka nove predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović o podršci Hrvatima u BiH u zahtjevima za jednakopravnošću. Gašparević podsjeća:
„To je vrlo znakovita poruka i nju treba iščitavati sa vrlo velikom ozbiljnošću, jer gospođa Kolinda Grabar Kitarović uopće nije niti politički niti diplomatski autsajder. To je žena koja je bila ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske, veleposlanica Hrvatske u najmoćnijoj zemlji svijeta – Sjedinjenim Američkim Državama – i bila zamjenica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju“.
Zbog toga, smatra Gašparević, riječi Kolinde Grabar Kitarović imaju težinu:
„To su reference koje nju stavljaju u poziciju da ona vjerojatno ima uvide u globalna diplomatska i politička gibanja na najvišim svjetskim razinama i njeno zauzimanje za ravnopravnost Hrvata u BiH može se iščitavati i kao nagovještaj ambicioznijeg pristupa službenog Zagreba, da se ukloni institucionalna neravnopravnost Hrvata u BiH“.
Zato sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, Slavo Kukić, smatra da su, nakon pobjede Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj i najave pomoći bh. Hrvatima, sada moguća dva scenarija.
„Prvi scenarij je da podrži zahtjeve za trećim entitetom. Ja ne vjerujem u takvu vrstu podrške Grabar Kitarović, jer se radi u tom slučaju o jednom konfliktu sa ostatkom Evrope u odnosu na Bosnu i Hercegovinu“.
Što se tiče drugog scenarija, prof. dr. Slavo Kukić, navodi:
„Da se istrajava na sistemskim rješenjima u Bosni i Hercegovini, koja će omogućiti da se Hrvati osjećaju kod kuće u svakom dijelu BiH, bez obzira gdje žive“.
I ne samo to, kaže komentator i urednik portala Starmo.ba, Faruk Kajtaz i podsjeća:
„Vrlo je zanimljivo i to da gospođa Grabar Kitarović prilikom boravka u Mostaru i njenog govora niti jednom nije dala niti naslutiti da bi ona mogla podržati eventualno politiku nekakvog trećeg entiteta. Ona jeste govorila o jednakopravnosti Hrvata u BiH, ali nikakav treći entitet ili uniju republika ili bilo čega drugog ona nije pomenula. Ni ovdje niti na drugim lokacijama u Bosni i Hercegovini“.
Lukovac: Bez promjena u politici Hrvatske prema Crnoj Gori
Nekadašnji šef diplomatije i bivši ambasador Crne Gore u Zagrebu, Branko Lukovac ne očekuje promjene u politici Hrvatske prema Crnoj Gori i vjeruje da će, kada je u pitanju razgraničenje na Prevlaci, nova predsjednica Hrvatske „slijediti dosadašnju politiku“...
Lukovac za Radio Slobodna Evropa kaže: "Ne očekuje promjene u politici Republike Hrvatske nakon izbora predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na dužnost predsjednice Republike Hrvatske. Mislim da će ona slijediti dosadašnju politiku, na kraju krajeva i Vlada kojoj je ona pripadala je usvojila, ja bih rekao, dogovor između Crne Gore i Hrvatske da se pokuša naći konačno rešenje za Prevlaku kroz bilateralne razgovore, a ako to ne uspije da se onda povjeri, sa obje strane, nalaženje rešenja Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Mislim to je i politika dosadašnjeg predsjednika takođe, i vjerujem da će nova predsjednica nastaviti takvu politiku. I da će se založiti za to da se pokuša naći bilateralno rešenje koje bi zadovoljilo obje strane - što je malo vjerovatno. Tako da vjerujem da će se i ona založiti za to da se, što prije, traži rešenje kod Međunarodnog suda pravde u Hagu, pogotovo imajući u vidu da obje strane nastoje da iskoriste resurse, da tako kažem, za istraživanje nafte i gasa. Tako da bi u narednih pet godina, koliko bi se ta istraživanja vršila, trebalo ipak doći do konačnog rešenja.“
Uostalom, smatra Kajtaz, stavovi oba takmaca u hrvatskoj predsjedničkoj trci, kada je riječ o BiH, nisu se puno razlikovali. Što se tiče Grabar Kitarović i izjave o podršci BiH, Kajtaz naglašava:
„Mislim da, jednostavno, ona je izašla sa jednom sintagmom koja je dovoljno široka da se pod nju može staviti svašta toga, a opet s druge strane je, hajmo reći, pomalo politički maglovita i nejasna, s razlogom, jer zapravo to je pitanje oko koga se lome mnoga koplja“.
Bilo kako bilo, Slavo Kukić smatra da su predsjednički izbori pokazali svu – kako se izrazio – tragikomediju hrvatskog izbornog sistema, jer se dogodilo...
„Da su građanima Hrvatske, njihovog predsjednika izabrali građani druge države. To je po sebi jedna farsična situacija, ali siguran sam i signal susjednoj državi da mora napraviti izmjene, koje takvu mogućnost naprosto isključuju“.
