Dostupni linkovi

logo-print

Šta su (legitimne) pritužbe istoka Ukrajine na račun Kijeva


Donjetsk, 27. maj 2014.

Donjetsk, 27. maj 2014.

Autor: Charles Recknagel, priredila: Biljana Jovićević

Pet stvari koje treba znati o njihovim temeljnim pritužbma protiv ukrajinskih vlasti i kako bi ih Porošenko mogao riješiti.

Koje su najveće pritužbe ?

Ima mnogo ljudi na istoku Ukrajine koji su ljuti na Kijev, ali čiji je bijes zaustavljen zbog teženji separatista za otcjepljenjem. Prema anketi iz maja koju je proveo Pew research centar u Ukrajini, 70 posto istočnih Ukrajinca želi da zamlja ostane jedinstvena, uključujući i 58 posto onih koji govore ruski jezik.

No ta većina koja je uglavnom ostala nijema suočena sa separtističkim nasljem - daleko od toga da je zadovoljna statusom quo.Mnogi od njih žele novi ugovor o podjeli vlasti sa Kijevom u kojem bi se lokalnim zajednicima dala veća ovlaštenja za upravljanje na loklanom nivou, kažu analitičari.

Stručnjak za Ukrajinu Orisja Lutcjevic iz londonskog Chatham housea kaže da su ljudi na istoku siti visoko centralizovanog upravljanja državom, preko kojeg sav novac od poreskih obveznika ide za direktno Kijev, pa se tek odatle po njihovom planu daje lokalnim zajednicama.

„Te pritužbe u Donjecku veoma su slične svima ostalima širom Ukrajine“ kaže Lutcjevic „Ljudi su nezadovoljni zbog lošeg upravljanja, korupcije i nedostatka ekonomskih prilika“, kaže.

Napovjerenje ljudi nije fokusirano samo na uvjerenju da njihove interese u Kijevu može da zastupa samo neko iz njihovog regiona. Jer baš je najveća korupcija u Ukrajini zabilježna za mandata predsjednika Viktora Janukoviča, koji je i sam iz tog regiona.

Ali se ovaj region Ukrajine pretežno ruskog govornog područja, osjeća napuštenim nakon Euromaidan revolucije u Kijevu, koja je snažano podržana od zapadnog dijela zemlje koji je proevropski orjentisan. Poenta je u tome da ih Porošenko mora ubjediti u to da će se njihov glas takođe čuti.

Šta Porošenko može da ponudi?

Porošenko je govorio o potrebi da se na nekom nivou dogodi, kako je rekao, prenos ovlaštenja na regione u kontekstu toga da bi to doprinijelo okončanju krize na istoku mirnim putem.

To je na liniji sa razgovorima vođenim za okruglim stolom na nacionalnom nivou koje vlada u Kijevu organizovala još od 14 .maja, do sada u glavnom gradu Ukrajine, u Harkovu i južnom pomorskom gradu Mikolajevu.

Vladin plan decentralizacije, koji će zahtijevati i ustavne amandmane, daće gradonačnicima i gradskim vijećima veća ovlaštenja za planiranje troškova i prioritete za te zajednice. Po tom će planu skoro 40 odsto od poreske dobiti biti zadržano za lokalne budžete, umjesto dosadašnje prakse da sve ide centralnoj vlasti koja ga potom preraspoređuje i vraća regionalnim vlastima.Dodatno, još 6 posto od prihoda od poreza na prihod preduzeća i ostalih imovinskih taksi biće zadržano u lokalne blagajne.

Ono što nije opcija na ponudu je koncept federalizicije na kojem je insistirala Moskva u zamjenu da sparatistički lideri odustanu od zahjeva za nezavisnošću i aneskijom od strane Rusije.

Andi Hander direktor ukrajinskog Instituta u Londonu, kaže da je strah Kijeva od federalizacije - nešto što je normalno za zemlje kao što su Njemačka i SAD- uzrokovan zebnjom da će dovesti do fatalnog slabljenja Ukrajine imajući u vidu upliv Rusije.

Federalizacije je bila u planu tj. igra Kremlja“ kaže Hunder.“ To bi onemogućilo ili zapravo spriječilo svaki pokušaj vlade u Kijevu da zemlju pomjera bliže evropskim integracijama ili potencijlno priključenju nekom vojnom bloku ili alijansi“, kaže on.

Još jedna stvar koja nije u ponudi su direktni pregovori sa separtistima.Nacionalni okrugli stolovi su ih isključili i Porošnko je rekao da će nastaviti vojnu kontraofanzivu na istoku zemlje.

Koje su to druge pritužbe?

Još jedna tema sa kojom će se Porošenko morati suočiti na istoku Ukrajine je uvjerenje da nose više nego što je pravedno tereta za ekonomsku podršku ostatku zemlje.

Taj osjećaj regionalne nepravde vuče korijene iz vremena kada je istok Ukrajine bio snažno razvijeno industrijsko područje Sovjetskog saveza koje je svoju zaradu pak slalo Moskvi. Danas na području kojem se nalaze najveći ukrajinski rudnici, čelična i odbrambena industrija, stanovništvo je u velikoj mjeri uvjereno da je Kijev samo zauzeo poziciju koju je ranije imao glavni grad SSSR.

Taj argument se redovno podgrijava od strane proruskih medija, ali je vjerovatan. On međutim ingoriše činjenicu da su Donjeck i Luganjsk dva najsubvencionisanija regiona u zemlji nakon Kijeva.

Prema brojkama kojima raspolaže ukrajinska Vlada, na primjer u prvoj polovini 2013, Donjeck je primio 9,25 miliradi grivni (762 miliona dolara) više subvencija nego što je u tom periodu doprinio nacionalnom budžetu.Luganjsk je primio 5,07 milijardi grivni(418 milijardi dolara) više nego što su doprinijeli u tom periodu.

Kada je riječ o percepciji da ih pokušavju prevariti i da Donjeck zaista radi za cijelu Ukrajinu, to naprosto nije tako“, kaže stručnjak ukrajinskog Instututa Andi Hunder.“Zaista vrijedi sjesti i pogledati koliko je rudnika zajedno sa teškom industrijom subvncionisano u velikim iznosima" navodi on.

Porošenkov izazov biće da to poravna i objasni.Mora objasniti tu pogrešnu interpretaciju i zamijeniti uvjerenjem da postoji pozitivna muđuzavisnost između različitih ukrajinskih regiona.

Šta je sa pitanjem jezika ?

Kijev se uporno pokušava praviti da pitanje upotrebe jezika nije problem, nakon veoma lošeg starta koji je uslijedio nakon pobjede Euromaidana nad Janukovičem.Ubrzo nakon što je Janukovič svrgnut u februaru, ukrajinski je parlament glasao za ukidanje ruskog jezika kao drugog službenog jezika u zemlji.Ovaj potez je izazvao bijes ruskog govornog područja na istoku, iako je vršilac dužnosti predsjednika Oleksandar Turčinov odbio da potiše tu odluku.

Od tada, Ukrajinska je vlada snažno radila na popravljanju štete.Premijer Arsenij Jatsenjuk je rekao „ da nikada niko više neće ograničiti upotrebu ruskog jezika i pravo da se tim jezikom govori u Ukrajini“ Takođe on je obećao da vlada neće ukidati zakon koji garantuje regionima pravo da poglase drugi zvanični jezik službenim, ako u tom regionu najmanje 10 procenata stanovništva govori drugi jezik.

I pored toga percepcija da je ruski jezik ugrožen bio je jedan od glavnih argumenatana u agendi proruskih saparatista.Sada je na Porošenku da spusti tenzije oko tog pitanja, a činjenica da i sam dolazi iz ruskog govornog područja mogla bi mu pomoći u tome.

Kakve su Porošenkove šanse za uspjeh ?

Sa naoružanim sapartistima spremnim na žestoku borbu, što pokazuje i napad na aerodrom u Donjcku 27.maja, istok Ukrajine ostaje bure baruta.Poruka vlasti da će nastaviti svoju vojnu kontraofanzivu znači da će dvije strane nastaviti sa sukobima, prisiljavajući stanovništvo da bira stranu.

Ali Porošenkove šanse za uspjeh su porasle nedavnim izborom odlukom moćnog regionalnog brokera i jednog od najbogatijih ukrajinskih oligarha Rinata Ahmetova da stane na stranu Kijeva a protiv separtista.Ahmetov koji je vlasnik najvećeg broja rudnika i metalne industrije u Donjecku dugo je stajao po strani u sred aktulene krize, ali se sada angažaovao na mobilisanju javnog mnjenja protiv separatista, nakon što su tražili od njega da plaća porez samoproklamovanoj "Narodnoj Republici Donjeck" ili će mu zamrznuti sva sredstva.

U ovoj igri Moskva ostaje nepoznanica.Saopštili su da su spremni za dijalog sa Porošenkom ali istovremeno odbacujući njegove prijedloge kako da se kriza riješi.Ruski predsjednik Vladimir Putin je 27.maja pozvao na momentalno okončanje kaznene operacije na istoku i uspostvljanje miroljubivog dijaloga između Kijeva i predstavnika regiona-bez dileme misleći pri tom na separatiste na istoku Ukrajine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG