Dostupni linkovi

Inicijativa za novi predmet u školama: Odbrana i zaštita od poplava i požara


Đaci prvi dan u školi, ilustrativna fotografija
Đaci prvi dan u školi, ilustrativna fotografija
Koliko je stanovništvo spremno za prirodne nepogode i da li bi u škole trebalo uvesti predmet o ponašanju u vanrednim situacijama, pitanje je koje je aktuelizovano nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Srbiju. Ti časovi još nisu u planu, iako su predavanja nalik na nekadašnju Odbranu i zaštitu predložena još pre nekoliko meseci.

Predmet o odbrani, zaštiti i samozaštiti nedavno je predložilo Ministarstvo odbrane Srbije kroz izmene Zakona o vojsci. Osnov za uvođenje novog školskog sadržaja nalazi se i u Zakonu o vanrednim situacijama u kom piše da se građani kroz osnovno i srednje obrazovanje obučavaju i osposobljavaju za preventivnu zaštitu i spasavanje od prirodnih i drugih nesreća.

Jovan Krivokapić, iz Ministarstva odbrane, kaže za RSE su akcije pomoći stanovništvu u kojima je učestvovala vojska pokazale da bi ta znanja bila od velike koristi.

„Uvideli smo da bi se građani mnogo bolje snašli u požarima, snežnim olujama, i u nedavnim katastrofalnim poplavama da su imali osnovna znanja iz zaštite i samozaštite. Da su znali i neke postupke u toku akcija traganja i spasavanja. Ideja je da se mladi upoznaju sa osnovnim postupcima, šta treba da rade ukoliko izbije požar, ukoliko im se desi poplava ili se nađu na putu u snežnim smetovima.“

Predmet Odbrana i zaštita, u kom se učilo o sistemu odbrane ali i o postupcima u slučaju vanrednih situacija, iz škola je izbačen devedesetih posle trideset godina nastave. Iako je u Ministarstvu prosvete ocenjeno da su poslednje poplave pokazale “da su potrebna znanja iz pružanja prve pomoći i snalaženja u vanrednim situacijama”, za sada je skoro izvesno da novog predmeta iz te oblasti iduće godine u školama neće biti jer za njega još nema nastavnog programa.

Marko Milošević, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, rekao je za RSE da su stradanja u poplavama najveća moguća opomena.

„Videlo se da nismo uspeli da uspostavimo adekvatan sistem civilne zaštite. Đaci u školama nisu učili o tome i ne znaju kako da se ponašaju. Ceo sistem je podbacio i jasno je da treba videti koje su to greške i na čemu treba raditi. Edukacija je deo preventive koja je najznačajnija. Činjenica je da imamo nizak nivo bezbednosne kulture. Sredinom devedesetih bio sam poslednja generacija na fakultetu koja je imala fizičko. Ko nije znao da pliva morao je da ide na nastavu i da nauči. U ovim poplavama pokazalo se da kroz školsku aktivnost nemamo tu vrstu sadržaja.“

Radomir Cvetković, profesor na beogradskom Fakultetu za bezbednost, smatra da u modernim vremenima u Srbiji odavno postoji potreba za učenjem samozaštite i snalaženja u vanrednim situacijama, a da je nebitno da li će to biti redovan ili izborni predmet.

“Sadržaj bi trebalo da se odnosi na vanredne situacije koje su izazvane prirodnim katastrofama ali i na bezbednosnu kulturu u društvu. Počevši od kriminala pa do zdravstva i saobraćaja. Uključujući i veoma rizičnu sferu masovnih medija, pogotovu internet i različite društvene mreže.”

Pojedini fakulteti i nevladine organizacije već godinama imaju razrađene planove i programske sadržaje za novi predmet prilagođene uzrastu učenika, a ideja je da se uči i u osnovnim i srednjim školama. Kada se sada, posle dvadeset godina, pojavila priča o predmetu zaštite glavna asocijacija bila je na čuvenu Odbranu i zaštitu iz vremena SFRJ u kojoj se u školama učilo i rukovanje oružjem.

Marko Milošević zaključuje da to ipak pripada davnim vremenima i da je cilj da se novi predmet i civilna zaštita prilagode savremenim potrebama.

“Situacija sa poplavama pokazala je da nemamo sistem. I to tako ne može. Ovo što smo videli da se zovu vatrogasci, vojska i policija da stavljaju džakove sa peskom na nasipe je poslednji korak. Posledice bi bile mnogo blaže da je sistem efikasnije funkcionisao.”
XS
SM
MD
LG