Dostupni linkovi

logo-print
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od predsjednika rezidualnog mehanizma Haškog suda (ICTY) Theodora Merona istragu protiv haškog tužiteljstva, tvrdeći da je počinilo nepoštivanje suda skrivanjem dokaza koji idu u korist njegovih teza obrane.

Karadžić je zatražio imenovanje suca koji bi kao prijatelj suda (amicus curiae) istražio „jesu li se pojedini pripadnici ureda tužiteljstvo namjerno umiješali u primjenu pravde neobjavljujući sve oslobađajuće dokumente i krivo potvrdujući da to jesu učinili“.

Optuženi je ustvrdio da haško tužiteljstvo nije objavilo sve potencijalno oslobađajuće dokaze protiv njega, što je dužno učiniti prema pravilima suda (90 A).

Prema njegovim optužbama tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff je potkraj 2012.godine potvrdila da je predala optuženom sav dokazni materijal u vezi optužbi za točku 1 – genocid u više općina koje su zauzele Karadžićeve vlasti 1992.godine.

Karadžić je ustvrdio kako se ta potvrda uskoro pokazala neistinitom budući da je tužiteljstvo tek 2013.godine objavilo informacije u vezi iskaza Aleksandra Vasiljevića, bivšeg šefa tajne vojne službe KOS Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Vasiljević je naime 2013.godine svjedočio na suđenju Karadžiću kao svjedok obrane, opisavši naoružavanje Patriotske lige (bošnjačke nacionalne organizacije) 1991.godine neposredno pred rat, a o čemu je u svojstvu potencijalnog svjedoka tužiteljstvu govorio još 2009.godine, budući da je ranije već bio svjedok haške optužbe u nekim drugim slučajevima, poput na suđenju bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.

VIDEO LINK: Dio iskaza Vasiljevića na suđenju Miloševiću


No haško tužiteljstvo objavilo je Karadžiću tek 2013.godine, neposredno prije svjedočenja, da je Vasiljević 2009.godine rekao haškim istražiteljima „da bi informacije koje on ima o događajima u Bosni i Hercegovini, mogle biti korisnije Karadžićevoj obrani nego tužiteljstvu“.

Uz to Vasiljević je tada tužiteljstvu naveo i da bosanski Srbi nisu bili uključeni u zločine u Zvorniku 1992., već paravojne postrojbe iz Srbije za koje nije imao informaciju da su bile pozvane od strane vlasti bosanskih Srba.

Ponovljen zahtjev zbog nastavka kršenja pravila

Iako je Karadžićev zahtjev za imenovanjem amicusa curiae, koji bi istražio moguće nepoštivanje suda od strane tužiteljstva, već odbijen 2013.godine, optuženi je ustvrdio – kako je i samo Raspravno vijeće (suci u njegovom slučaju) utvrdilo da je od tada haška optužba prekršila pravilo o objavljivanju dokaza – šest puta.

Među njima su navodno informacije o odgovornosti za zločin na Korićanskim stijenama (masakr oko 200 bošnjačkih muškaraca od strane prijedorskih policajaca), prelasku mosta izbjeglih Bošnjaka iz Zvornika, zločin u Prijedoru, Foči i Bratuncu – mjestima koja se odnose na točku optužnice 1 – genocid u općinama 1992.godine.

Sve to prema Karadžiću pokazuje da je tužiteljstvo svjesno prekršilo pravilo o objavljivanju potencijalno oslobađajućih dokaza te se time umiješalo u primjenu pravde.

Trenutno optuženi priprema izvođenja završnih riječi u svom procesu u kojem se branio od optužbi po 11 točaka optužnice za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG