Dostupni linkovi

logo-print

Autoput uvećava javni dug do granice izdržljivosti


Gornje Mrke, mjesto gdje je trebalo da počne izgradnja autoputa Bar-Boljare, ilustrativna fotografija

Gornje Mrke, mjesto gdje je trebalo da počne izgradnja autoputa Bar-Boljare, ilustrativna fotografija

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da crnogorski javni dug neće ove godine dodirnuti plafon, kako je projektovala Vlada, već da će nastaviti da raste bar još četiri godine i da će po isteku tog perioda dug biti jednak tri četvrtine bruto-domaćeg proizvoda.

Procjena Međunarodnog monetarnog fonda da će crnogorski državni dug za četiri godine porasti sa sadašnjih 58 na 73 odsto bruto domaćeg proizvoda je zasnovana na pretpostavkama o rastu i fiskalnoj politici, kaže šef Misije MMF-a, Alister Skot koji je obrazlažući ovu ocjenu rekao da će Crna Gora, narednih godina, imati potrebu za refinansiranjem odredjenih troškova.

"Pretpostavke smo temeljili na predviđenim izdacima za izgradnju infrastrukture, posebno za gradnju autoputa. Na osnovu toga smo procijenili da će javni dug narasti na 73 odsto BDP-a, 2018. godine, nakon čega će početi njegovo opadanje", rekao je Skot za dnevnik "Vijesti".

U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista tvrde da će se stvari odvijati po Vladinom scenariju koji predviđa rast javnog duga još samo ove godine i da će potom početi da pada sa dostignutih nepunih 57 procenata BDP-a.

Funkcioner DPS-a, Zoran Jelić kaže da se ništa strašno ne bi desilo ni da se ta brojka probije, jer je u zemljama EU taj dug znatno veći i iznosti od 100 do 120 posto BDP-a.

"Lično, izražavam rezerve prema ovim prognozama MMF-a", rekao je Jelić:

“Rast ekonomije u prošloj godini i u ovoj znatno je veći od projekcija koje je upravo dao MMF. Čak smo svjedoci da je posljednjih dana MMF podigao projekcije rasta za crnogorsku privredu u ovoj godini. Očekujemo dakle da će rast BDP-a biti nastavljen u narednim godinama i da će se crnogorski državni dug zadržati u granicama kako je to vlada projektovala. Veoma je važno da ako se država zadužuje da to bude upravo zbog kapitalnih projekata kao što je auto put i drugi projekti koji se planiraju za naredne četiri godine. Tako da očekujem da će te investicije imati multiplikativni efekat na ekonomiju Crne Gore i da će domaća privreda rasti čak i više nego što je planirano, iznad tri i po posto BDP godišnje” navodi Jelić.

Ako bude realizovan, autoput Bar - Boljare će presudno uticati na nivo crnogorskog javnog duga. Prostirao bi se od primorskog Bara do mjesta Boljare na granici sa Srbijom je 170 kilometra, a njegova cijena bi dostigla skoro dvije milijarde eura. Prva dionica od 43 i po kilometra je najduža, ali i najteža trasa puta jer skoro polovinu čine tuneli i mostovi, a koštaće više od 640 miliona eura, odnosno, nešto manje od polovine ukupne cijene autoputa koji bi trebalo da bude gotov u roku od 48 mjeseci.

Dugotrajna politička eksploatacija ovog projekta, naročito pred svake izbore, u medjuvremenu je učinila da postane predmet šala i nevjerice da će autoput uopšte ikad biti sagradjen.

Naročito je ostao upamćen politički teatar koji su priredili premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije: Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković obilježavajući početak - kako su tada govorili "posla stoljeća" od koga, iako je od tad prošlo skoro pet godina, nije bilo ništa.

Ivan Brajović

Ivan Brajović

Od projekta se, međutim, nije odustalo pa je prije tri mjeseca, tokom potpisivanja jednog u nizu sporazuma crnogorski ministar saobraćaja Ivan Brajović rekao da će izgradnja prve dionice početi ovog proljeća, ali je i dodao da tome mora prethoditi sklapanje dodatnih ugovora sa kineskim partnerima, odnosno, konačan ugovor o finansiranju sa kineskom Exim bankom, kao i potvrda kineske Vlade i crnogorskog parlamenta.

Autoput koji će, ukoliko se zaista krene u taj projekat, u Crnoj Gori izaziva oprečna mišljenja i, kako kaže funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojanić - ima argumenata i za i protiv. Što se tiče rasta javnog duga, kaže da mu je bliža procjena MMF-a:

“Ono što mene uvijek brine jeste struktura duga. Mi imamo kao problem to što smo ušli u te dugove u okviru javne potrošnje. Došli smo do trenutka da nam zaduženje treba za konkretne stvari kao što je auto put ali mi imamo problem jer nam je dosadašnji dug potrošen uludo, odnosno samo da bi se javna potrošnja finansirala, da bi se vlast održavala po svaku cijenu.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG