Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Antifašizam u tragovima, Evropa na dugom štapu


U Bosnu i Hercegovinu se na različite načine obilježava Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. U jednom njenom dijelu – Republici Srpskoj je neradni dan. Uz 9. maj, podsjeća se da je antifašizam jedna od najsvjetlijih tekovina koje treba njegovati, kao i život u višenacionalnoj zajednici. Jedino tako mogu se očuvati simboli koje ovaj dan ima - otpor fašizmu i pripadnost Evropi.

BiH nije uspjela sačuvati svoje dvije velike tekovine – antifašizam i civilizacijske evropske vrijednosti života u multietničkoj zajednici. Umjesto da se razvijaju i obogaćuju, uništeni su i degradirani. Da li je 71. godinu nakon sloma fašizma u Evropi ovo zlo pobijeđeno u BiH?

„Iako je 1945. godine svijet rekao 'Nikada više!', Bosna i Hercegovina je država koja je jedina u Evropi, nakon holokausta, doživjela genocid. Još je žalosnije da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja u današnjoj antifašističkoj Evropi, u kojoj se pokušavaju izjednačiti borci protiv fašizma i fašističke sluge. Ono što nas jako boli jeste ta mržnja, taj nacionalizam, netrpeljivost. To je, čini mi se, posebno usmereno na destrukciju naše države Bosne i Hercegovine“, kaže Nijaz Skenderagić, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) BiH.

Težnje podjela su stalno prisutne u BiH, kao najveća prijetnja miru, što treba staviti u istorijski ali i savremeni kontekst pokušaja mijenjanja granica, upozorava profesor Sarajevskog univerziteta Nerzuk Ćurak.

„Sa stanovišta Bosne i Hercegovine nema nikakve sumnje da u nekim centrima moći sama njena unutrašnja struktura izaziva neke asocijacije o podjeli. Treba ih motriti kao gluposti, ali nikad zaboraviti da vrlo često gluposti postaju ključni sadržaji historije. I bilo bi krajnje neodgovorno od strane domaćih političkih aktera da proizvode bilo kakvu situaciju koja bi mogla dovesti do obnove nasilja u Bosni i Hercegovini. Jer mi želimo da uđemo u NATO i EU, da konačno pripadamo svijetu u kome više nema nasilja“, kaže Ćurak.

U procesu približavanja Evropskoj uniji, BiH je prednjačila u regionu jer je još 1999. bh. Parlament usvojio Rezoluciju o evropskim integracijama. Danas, dramatično zaostaje pa Evropska unija pokušava naći drugačiji recept za Bosnu i Hercegovinu.

Pored ostalog, Evropski parlament je usvojio Rezoluciju u kojoj preporuka federalnog kocepta uređenja izaziva različite i ponekad burne reakcije.

„U našim uslovima shvatanje federalnih koncepata je vrlo različito, za neke tragično, i sa tim terminima koji se mogu različito shvatiti, koji nisu dovoljno razjašnjeni, treba biti vrlo oprezan. S druge strane, nimalo nam ne pomažu izjave da su frustrirani, da se dogovorimo, da nađemo kompromis itd. Kompromis u postojećem ustavnom pravnom aranžmanu je vrlo teško postići“, ističe Halid Genjac, predsjednik Skupštinske komisije za evropske integracije.

Međutim, građani BiH žele što prije vidjeti svoju zemlju kao članicu EU. To potvrđuju sva dosadašnja ispitivanja javnog mnjenja, pa i posljednje, ističe Marina Kavaz - Siručić iz Direkcije za evropske integracije BiH.

„Osamdeset i pet posto građana Bosne i Hercegovine podržava integraciju u Evropsku uniju. To je tri posto više u odnosu na istraživanje iz prethodne godine“, navodi Marina Kavaz - Siručić.

Mladi su posebni pobornici ulaska svoje zemlje u evropsku porodicu naroda:

I ova anketa pokazuje da postoji duboko nesuglasje između volje naroda i onih koji su izabrani voljom tog istog naroda. Raspoloženje građana da podupru integrisanje, političari ne žele i ne znaju kapitalizirati, kao što to nije učinjeno ni sa velikom tekovinom kakva je antifašizam.

Tako BiH danas nema zakone koji bi sankcionisali djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija, upotrebu njihovih simbola, negiranje genocida i holokausta.

„Nažalost, ne samo da nemamo zakone koji bi u pravom smislu regulisali takve stvari, nego pod plaštom tobođžnje demokratije i pod plaštom neke priče o slobodi mišljenja, govora i ljudskih prava, mi vidimo kako se vrlo često žele afirmisati upravo te najlošije ideje. Danas u politici u Bosni i Hercegovini, na javnoj sceni, mi vidimo vrlo često fašističke ideje koje su naravno modifikovane, maskirane, na prvi pogled izgledaju prikrivene i nešto modernije. Društvo treba da reaguje na svaku vrstu takvih opasnosti“, napominje Branko Todorović, predsjednik Helsinškog dobora za ljudska prava u RS.

Ali, u pokretima antifašista kažu da se nikada neće prestati boriti za bolji i pravedniji svijet. To će pokazati i u subotu, 10. maja, na obilježavanju 71. godišnjice bitke na Neretvi.

„Antifašisti iz cijele Bosne i Hercegovine, i tradicionalno, iz drugih država nastalih raspadom Jugoslavije, okupljaju se u Jablanici. Na neki način već imate neke pozitivne groznice za dolazak i viđenje antifašista sa ovih prostora“, zaključuje Nijaz Skendergić.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG