Dostupni linkovi

logo-print

Rusija odgovorila na američke i kanadske sankcije


Barikade pored zgrade regionalne administracije u Donjecku, 8. maj 2014.

Barikade pored zgrade regionalne administracije u Donjecku, 8. maj 2014.

Rusija je odgovorila na sankcije koje su joj SAD i Kanada uvele prošlog mjeseca proširivanjem svoje liste američkih i kanadskih zvaničnika kojima nije dozvoljeno da uđu u Rusiju, ali neće navesti njihova imena, saopštilo je u četvrtak rusko ministarstvo vanjskih poslova.

"Sankcije generalno nisu naš metod, ali neprijateljski postupci nas primoravaju da odgovorimo. Najnovije sankcije koje su nam uveli Vašington i Otava nisu izuzetak", rekao je portparol ministarstva Aleksandar Lukaševič.

On je dodao da imena ljudi koji su dodati na spisak neće biti javno objavljena, ali oni će saznati za to kada budu tražili vizu.

SAD su 28. aprila zabranile izdavanje viza i zamrznule sredstva za sedam ruskih zvaničnika bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu i uveli sankcije protiv 17 kompanija, uz obrazloženje da Moskva nije ispoštovala postignuti sporazum o ublažavanju krize u Ukrajini. SAD su uvele sankcije protiv 31 osobe i ruske banke u martu, a Kanada je takođe najavila niz sankcija zbog stanja na Krimu i uloge Moskve u krizi u Ukrajini.

Istovremeno, britanski šef diplomacije William Hague u četvrtak je izjavio kako "ublizini istočne granice s Ukrajinom nema vidljivih znakova da je povučena ruska vojska”.

Glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen ponavlja da Rusija još nije počela povlačiti svoje snage neposredno uz istočnu granicu s Ukrajinom što je prethodno saopćila Moskva. Da ima vidljivih pomaka, bio bi prvi koji bi to pozdravio, rekao je Rasmussen.

I njegov domaćin u Varšavi, poljski premijer Donald Tusk, vrlo je oprezan u pogledu poruka iz Kremlja.

U Moskvi, dan nakon izjava da referendum na istoku Ukrajine treba otkazati i da je put za izlazak iz krize, održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini, Vladimir Putin je okupio predsjednike Armenije, Bjelorusije, Kirgistana i Tajikistana, kako bi se razgovaralo o ukrajinskij krizi i kolektivnoj sigrunosti. Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavljuje da predsjednici planiraju posjetiti “ vježbe koje odražava ruska vojska”.

Proruski separtisti na istoku Ukrajine kažu kako je za referendum 11.maja sve pripremljeno, da je već štampano oko tri milijuna glasaćkih listića, te da će o tome da li će referendum kojega medjunarodna zajednica smatra nelegalnim, održati ovisi o samom narodu, odnosno narodnim vijećama. “Njihova će biti je posljednja riječ”, tvrdi samoproglašeni guverener Valerj Bolotov.

A posljednja riječ je - ide se na referendum. Kijev je ranije saopćio da se nastavlja s antiterorističkim operacijama na istoku zemlje.

Privremeni ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk podsjeća kako je Putin trebao biti informiran da nikakav referendum nije planiran za 11.maj, ali ako “separatist i teroristi koje podržava Rusija žele održati nešto što ne postoji onda je to njihova stvar “.

Medjunarodna zajednica smatra da su predsjednički izbori u Ukrajini put za rješenje krize. Bijela kuća je saopćila da lokalne referendume treba otkazati. Britanski šef diplomacije William Hageu tokom posjeta Gruziji, u Tbilisiju kaže kako očekuje da su na istoku Ukrajine čuli Putinove riječi.

“Nadam se da su u Donjecku i drugim regijama gdje se planira održavanje takozvanih referenduma, ćuli ove poruke i da ih neće održati. Umjesto toga trebali bi se koncentrirati na predsjedničke izbore 25.maja u kojima bi trebali sudjelovati svi Ukrajinci."

Istraživanje institua Pew pokazuju da čak 77 posto Ukrajinaca smatra da zemlja treba ostati ujedinjena, u odnosu na 14 posto onih koji smatraju da regioni imaju pravo na otcjepljenje, ako to žele. Čak 93 posto Ujrajinaca koji žive u zapadnim djelovima zemlje, kao i oni uz granicu prema Poljskoj, Slovačkoj i Madjarskoj , smatraju da zemlja treba ostati jedinstvena. Jedna manjina na istoku, uključujući područja uz Crno more , te prema granici s Rusijom takodjer je za jedinstvenu zemlju. Samo na anektiranom Krimu više od polovice podržavaju pravo na otcjepljenje od Ukrajine.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG