Dostupni linkovi

logo-print
Posljednja odluka o pomoći iz 2013. godine odnosi se na dodjelu 50.000 evra preostaloj desetorici optuženika kojima se sudi u Hagu. To su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Ljubiša Beara, Radivoje Miletić, Vinko Pandurević, Mićo Stanišić, Vujadin Popović, Drago Nikolić, Zdravko Tolimir i Stojan Župljanin.

Ta sredstva su im dodijeljena preko Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, a o načinu raspodjele, direktor Centra Milorad Kojić kaže da su „od Sekretarijata Haškog tribunala dobili obavještenje da je tim osuđenim licima najveći dozvoljeni iznos na njihovim računima 5.000 evra, odnosno da se mjesečeno ne može uplatiti više od 1.500 evra. U skladu sa tim pravilima Sekretarijata Haškog tribunala, Republički centar je izvršio plaćanje optuženim licima u četiri tranše. Ukupno smo isplatili u toku 2013. godine 5.112 evra po pritvorenom licu, odnosno ukupno 100.00 maraka kako je to definisano u odluci Vlade“, kaže Kojić.

Još 2001. godine osnovana je Fondacija “Pomoć”, koja i danas funkcioniše pri Boračkoj organizaciji Republike Srpske, sa ciljem da se pomogne porodicama onih kojima se sudi u Hagu ili pred Sudom BiH. Do danas je entitetska vlada Fondaciji dodijelila preko 400.000 evra. Nije bilo moguće dobiti informaciju iz Fondacije o tome na koje načine su trošena ta sredstva. Vlada Republike Srpske donijela je i odluku 2005. godine da će dodijeliti jednokratnu pomoć u iznosu od 25.000 evra svakom haškom optuženiku koji se dobrovoljno preda. Sedam osoba, čija imena nisu objelodanjena, je to učinilo, na šta je iz entitetskog budžeta izdvojeno 175.000 evra. Porodicama haških pritvorenika je dodijeljena i materijalna pomoć u ukupnom iznosu od 50.000 evra.

Sa druge strane, iz Federaciji Bosne i Hercegovine izostala je pomoć haškim optuženicima i njihovim porodicama. Sekretarka Vlade Federacije BiH Edita Kalajdžić kaže da „Vlada FBiH do danas nije planirala niti izdvojila sredstva iz budžeta Federacije za pomoć haškim optuženicima i njihovim porodicama, a to uključuje i optužene za ratne zločine u postupcima koji se vode pred Sudom BiH. Unutar Vlade Federacije nije bilo službenih razgovora na ovu temu nikada“

Munira Subašić

Munira Subašić

Članovi porodica žrtava rata i preživjeli logoraši uglavnom se protive politici pomaganja haškim optuženicima. Posebno je osjetljivo pomaganje optuženima za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, među kojima su i optuženi Karadžić i Mladić. „Gorčina je ogromna“, kaže za naš radio, predsjednica Udruženja Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić. „Ja da se pitam, djeci bih dala od tih ljudi, djeci koja su mala i koja nisu znala šta im roditelji rade. A njihovim suprugama i njima ne bih dala, ne bih dala nikome. Niti bi ih branila, niti bi im dala. Ni u Federaciji ni u RS-u“

Sličnog je mišljenja i Sudbin Mušić, preživjeli logoraš iz Prijedora i predstavnik prijedorskog Udruženja logoraša. Navodi kako će do kraja godine od 12 osuđenih za zločine u Prijedoru, njih 11 biti na slobodi. Neki od njih i sa podebljim novčanikom, ističući kao primjer Zorana Žigića. „Zoran Žigić je, pored činjenice da je milion i po eura, koliko je dobio za svoju odbranu od Sekretarijata Haškog suda, 400.000 uštedio zahvaljujući svojim pregovorima sa svojim advokatima, a da ne ulazimo u novac koji za takve svrhe odvajaju vlasti RS-a, dijaspora ili nekakva udruženja“, rekao je Mušić.

Predsjednik Udruženja porodica poginulih, zarobljenih i nestalih civila i boraca Republike Srpske Nedeljko Mitrović ne vidi ništa sporno u pomaganju haškim optuženicima i njihovim porodicama. „Smatram da treba pomagati, pa taman i kad je presuđen – zato što porodica nije odgovorna eventualno što je učinio neke zločine“, kaže Mitrović.

Vehid Šehić

Vehid Šehić

Pravni ekspert i bivši sudija Vehid Šehić smatra kako su haški optuženici iz Federacije Bosne i Hercegovine u podređenom položaju u odnosnu na one iz Republike Srpske s obzirom na nepostojanje pomoći iz federalnog budžeta.
„Sigurno su bili neki drugi načini da se pomažu njihove odbrane, ali to treba apsolutno legalizovati i treba da bude transparentno, bez obzira što se krši s nekim mojim moralnim normama. Oni su ipak građani, državljani BiH. Država bi trebala u nekom segmentu da pomogne u prvom redu porodici onih koji se nalaze u Haškom tribunalu, a ako postoji politička volja onda bi trebalo pomagati svim haškim optuženicima, ne gledati apsolutno kojem narodu u BiH pripadaju“, rekao je Šehić

Pored budžetske podrške, i građanima Republike Srpske ostavljena mogućnost da od svoje plate mogu da odvajaju za Fondaciju „Pomoć“. Nije poznato ni koliko je sredstava prikupljeno po tom osnovu, mada u Boračkoj organizaciji kažu da se radi o malom iznosu. No osim pomaganja haškim optuženicima, iz budžeta Republike Srpske se finansira i osporavanje onog što je već presuđeno. Tako je Istorijski pokret Srebrenica, sa sjedištem u Holandiji, do danas dobio više stotina hiljada maraka u nastojanjima da se ospori da je u Srebrenici ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.
XS
SM
MD
LG