Dostupni linkovi

logo-print

Odštete za sedmoro oslobođenih optužbi za ratne zločine


Sud, Bosna i Hercegovina

Sud, Bosna i Hercegovina

Zakon o krivičnom postupku BiH omogućio je optuženicima koji su pravosnažno oslobođeni krivice da traže naknadu štete jer su za vrijeme suđenja bili u pritvoru. To je krajnja mjera koju sudija, na prijedlog tužioca, određuje da bi se osiguralo prisustvo optuženog na suđenju.

Tako je Miloš Stupar, optužen za genocid u Srebrenici, u pritvoru bio više od četiri i po godine. Prvostepenom presudom bio je osuđen na 40 godina zatvora, a nakon ponovnog suđenja oslobođen je krivice. Zbog boravka u zatvoru, tražio je odštetu. Dosuđeno mu je 42.000 eura. Stupar nije bio zadovoljan tom sumom, te je tražio 100.000 eura. Međutim, u ponovnom postupku dosuđen mu je isti iznos, objašnjava advokatica Ozrenka Jakšić. „Njegova žalba je odbijena kao neosnovana, kao i žalba pravobranioca BiH, tako da je ta presuda pravosnažna i obje strane u postpuku su izjavile revizijuna tu presudu, znači po vanrednom pravnom lijeku tekaođer presudu Suda BiH“, rekla je Jakšić

Vasvija Vidović

Vasvija Vidović

I advokatica Vasvija Vidović zastupala je nekoliko osoba koje su bile u pritvoru tokom suđenja i na kraju su oslobođene optužbi. „Imala sam jedan takav slučaj na Sudu BiH. Bio je uhapšen čovjek iz Srbije koji je proveo relativno dug period u pritvoru i konačno pravosnažno je oslobođen. Naravno da smo tražili i dobili naknadu štete za našeg klijenta“, kaže Vidović

Oni koji su bili u pritvoru, a na kraju su oslobođeni krivice za ratne zločine, nakon što su podnijeli zahtjeve za naknadu štete, kažu da su nezadovoljni kada je u pitanju visina novčanog iznosa koja im se dosuđuje. Novčanu naknadu traže posebno za nematerijalnu štetu, koja uključuje duševnu bol, narušen ugled i slično, te za materijalnu štetu u vidu izgubljene zarade jer nisu mogli obavljati poslove.

Porezni obveznici plaćali su i plaćat će na hiljade eura odštete bivšim optuženim za ratne zločine koji su boravili u pritvoru, a pravosnažnim presudom su oslobođeni - jer bi da se postupci odvijaju u drugim zemljama podnositelji tužbi dobili veću naknadu. Vasvija Vidović objašnjava da „sa stanovišta građana to je veliki iznos, a sa stanovišta optuženika, odnosno osobe koja je provela više mjeseci u pritvoru, maltretirana psihički, to nije veliki iznos. Međutim, ovdje je problem što ima mnogo takvih slučajeva i što se ljudi zadržavaju u pritvoru i po godinu i po tri godine i onda su to ogromni iznosi“, kaže advokatica Vidović i dodaje da glavnu krivicu snose tužioci.

Milorad Novković

Milorad Novković

Kao razloge za pritvor, pored postojanja osnovane sumnje za počinjeno krivično djelo, tužioci predlažu i zbog bjekstva, uništavanja dokaza, utjecaja na svjedoke ili saučesnike. Pritvor se predlaže i osobama koje imaju dvojno državljanstvo susjednih zemalja. Predsjednik Viskog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković ovako objašnjava cijelu situaciju. „Svagdje u svijetu ima lica koja budu u pritvoru pa budu oslobođena. Bolje da se to nije desilo, ali to se nikada neće izbjeći. To se dešava i u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj itd.. Prema podacima kojima ja raspolažem, možda smo malo kad su ti pritvori u pitanju prekoračili standarde.“

Arben Murtezić iz Ureda disciplinskog tužioca pojašnjava da tužioci ne mogu biti pozvani na krivičnu, građansko - pravnu odgovornost za jedno djelo učinjeno u vršenju službe. „Postoji mogućnost eventualno da se zahtijeva naknada od tužioca, ali jedino u situacijama kada je šteta učinjena namjerno ili iz krajnje nepažnje. Što se tiče Ureda disciplinskog tužioca, postupanje u ovim predmetima bi eventualno moglo biti ostvareno obilježje disciplinskog prekršaja, kao, recimo, nemar, nepažnja u obavljanju službene dužnosti. Međutim, to su sve faktička i pravna pitanja u svakom konkretnom slučaju, te svakako ni na koji način ne mogu prejudicirati stav ili odluku Ureda disciplinskog tužioca u nekom eventualno ovakvom predmetu. Postupci koje smo mi vezano za predmete ratnih zločina do sada vodili su se prvenstveno odnosili na dužinu trajanja istrage u istim predmetima protiv tužilaca.“

Milorad Novković iz VSTV-a kaže da bi tužioci, umjesto pritvora, trebali koristiti alternativna rješenja. „Treba koristiti jemstvo, oduzimanje putne isprave, oduzimanje lične karte, javljanje u određenu policijsku stanicu itd., jer pritvor dobro ne dođe nikome - ni sudu, ni tužilaštvu, ni porodici, ni državi.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG