Prije početka internet ere, "glas" pojedinca, koji nije medijski poslenik, teško je nalazio put do javnosti. Sada, zahvaljujući bezbrojnim besplatnim web servisima, svako ima mogućnost da se obrati svijetu. Međutim liberalan, a pritom anoniman koncept interneta je doveo do zloupotreba, među koje spada i govor mržnje koji se najčešće koristi u komentarima čitalaca.
Iako je i sam uvredljiv, govor mržnje nije isto što i uvreda jer je njegov cilj diskreditacija pojedinca ili neke društvene grupacije, a internet je zbog svoje otvorenosti i brzine postao idealna platforma za takvo djelovanje. U Crnoj Gori je uočeno da je ova pojava uzela maha i već se sada može nazreti u kom će se smjeru kretati uređivanje ove oblasti.
"S obzirom da Agencija za elektronske medije još uvijek nije formirala radnu grupu za izradu pravilnika za izradu sadržaja elektronskih publikacija, možda bi je trebalo postaviti šire, odnosno, uključiti predstavnike elektronskih publikacija", kaže član savjeta Agencije za elektronske medije Zlatko Vujović.
"Želimo da eliminišemo govor mržnje", rekao je direktor Agencije za elektronske medije Abaz Džafić, koji je, praveći presjek stanja, rekao da je govor mržnje sada manje prisutan u komentarima posjetilaca portala u odnosu na prethodni period.
"Primjetili smo da se, u dobrom dijelu, iživjela ta faza negativnih komentara kojima se širila mržnja ali smo primjetili, u zadnje vrijeme, i mnogo odgovorniji odnos administratora", konstatuje Džafić.
Govor mržnje je u Crnoj Gori prisutan već duže vrijeme ali je, u međuvremenu, mijenjao pojavne oblike. Za razliku od ratnih devedesetih, kada je govor mržnje bio sastavni dio glavnih medija, sada je premješten u komentare ispod redakcijskih tekstova portala.
"Prvo, ostalo je ono nacionalno, odnosno, konfesionalno ali ne u mjeri koliko je to bilo ranije. Drugo, ostao je govor mržnje usmjeren ka političkim protivnicima. Trećoj grupi pripadaju LGBT osobe koje su zaista podvrgnute teškom naletu komentarisanja i govora mržnje, upravo posredstvom portala", kaže urednik portala Analitika Draško Đuranović.
Sistematsko djelovanje političkih aktivista
Urednica portala Cafe Montenegro Aleksandra Obradović je svjesna potrebe za eliminacijom govora mržnje sa internet medija, ali skreće pažnju na ograničene kapacitete koji često predstavljaju prepreku.
"Pojavio se problem sa društvenim mrežama. Svaki portal ima i profile na Facebooku i Twitteru i kada postavimo vijest krenu komentari kojih sada ima više upravo na društvenim mrežama nego na samom CdM portalu. Nas je veoma malo koji radimo na portalu i onda jednostavno ne stignemo da trenutno reagujemo i nepremjerene komentare obrišemo", navodi Aleksandra Obradović.
Urednik portala Vijesti Srdan Kosović, iako priznaje da se i sam često suočava sa raznim ograničenjima, tvrdi da nedostatak kapaciteta ne može biti izgovor za objavljivanje neprimjerenih komentara.
"Ako već preuzimamo odredjenu odgovornost da nas čita odredjen broj ljudi, onda moramo obezbijediti i kapacitete da sadržaj na tim portalima regulišemo u skladu sa tim. Portali kod nas jedva preživljavaju, a internet je sfera koja najbrže raste i tako se nalazimo u odredjenoj diskrepanci - s jedne strane manje novca i ukupnih kapaciteta, a s druge sve više neprimjerenih komentara. Naravno, to ne može biti izgovor", ocjenjuje Srdan Kosović.
Jedan od značajnih indikatora diskusije o govoru mržnje na internetu je činjenica da su predmet kritike bili isključivo komentari čitalaca, dok sami redakcijski tekstovi nijesu pominjani. Sudeći po riječima urednika portala Analitika Draška Đuranovića, to ipak ne znači da web novinari ne zloupotrebljavaju prostor za komentare ali i da su neprimjereni komentari često zlokobnije prirode od slova neodgovornog pojedinca.
"Govor mržnje se najčešće pojavljuje posredstvom komentara i to ne samo komentara koji su rezultat "rada" pojedinaca, već organizovanih grupa. Mislim da se tu radi o organizovanom, sistematskom "komentarisanju" od strane aktivista političkih partija ali, ako ćemo biti iskreni, mislim da i dio redakcija promoviše govor mržnje. Dakle, ono što im nije dozvoljeno kroz tekstove, oni rade kroz jedan primitivno-prizemni način manipulacije", zaključuje Đuranović.
Iako je i sam uvredljiv, govor mržnje nije isto što i uvreda jer je njegov cilj diskreditacija pojedinca ili neke društvene grupacije, a internet je zbog svoje otvorenosti i brzine postao idealna platforma za takvo djelovanje. U Crnoj Gori je uočeno da je ova pojava uzela maha i već se sada može nazreti u kom će se smjeru kretati uređivanje ove oblasti.
"S obzirom da Agencija za elektronske medije još uvijek nije formirala radnu grupu za izradu pravilnika za izradu sadržaja elektronskih publikacija, možda bi je trebalo postaviti šire, odnosno, uključiti predstavnike elektronskih publikacija", kaže član savjeta Agencije za elektronske medije Zlatko Vujović.
"Želimo da eliminišemo govor mržnje", rekao je direktor Agencije za elektronske medije Abaz Džafić, koji je, praveći presjek stanja, rekao da je govor mržnje sada manje prisutan u komentarima posjetilaca portala u odnosu na prethodni period.
"Primjetili smo da se, u dobrom dijelu, iživjela ta faza negativnih komentara kojima se širila mržnja ali smo primjetili, u zadnje vrijeme, i mnogo odgovorniji odnos administratora", konstatuje Džafić.
Govor mržnje je u Crnoj Gori prisutan već duže vrijeme ali je, u međuvremenu, mijenjao pojavne oblike. Za razliku od ratnih devedesetih, kada je govor mržnje bio sastavni dio glavnih medija, sada je premješten u komentare ispod redakcijskih tekstova portala.
"Prvo, ostalo je ono nacionalno, odnosno, konfesionalno ali ne u mjeri koliko je to bilo ranije. Drugo, ostao je govor mržnje usmjeren ka političkim protivnicima. Trećoj grupi pripadaju LGBT osobe koje su zaista podvrgnute teškom naletu komentarisanja i govora mržnje, upravo posredstvom portala", kaže urednik portala Analitika Draško Đuranović.
Sistematsko djelovanje političkih aktivista
Urednica portala Cafe Montenegro Aleksandra Obradović je svjesna potrebe za eliminacijom govora mržnje sa internet medija, ali skreće pažnju na ograničene kapacitete koji često predstavljaju prepreku.
"Pojavio se problem sa društvenim mrežama. Svaki portal ima i profile na Facebooku i Twitteru i kada postavimo vijest krenu komentari kojih sada ima više upravo na društvenim mrežama nego na samom CdM portalu. Nas je veoma malo koji radimo na portalu i onda jednostavno ne stignemo da trenutno reagujemo i nepremjerene komentare obrišemo", navodi Aleksandra Obradović.
Urednik portala Vijesti Srdan Kosović, iako priznaje da se i sam često suočava sa raznim ograničenjima, tvrdi da nedostatak kapaciteta ne može biti izgovor za objavljivanje neprimjerenih komentara.
"Ako već preuzimamo odredjenu odgovornost da nas čita odredjen broj ljudi, onda moramo obezbijediti i kapacitete da sadržaj na tim portalima regulišemo u skladu sa tim. Portali kod nas jedva preživljavaju, a internet je sfera koja najbrže raste i tako se nalazimo u odredjenoj diskrepanci - s jedne strane manje novca i ukupnih kapaciteta, a s druge sve više neprimjerenih komentara. Naravno, to ne može biti izgovor", ocjenjuje Srdan Kosović.
Jedan od značajnih indikatora diskusije o govoru mržnje na internetu je činjenica da su predmet kritike bili isključivo komentari čitalaca, dok sami redakcijski tekstovi nijesu pominjani. Sudeći po riječima urednika portala Analitika Draška Đuranovića, to ipak ne znači da web novinari ne zloupotrebljavaju prostor za komentare ali i da su neprimjereni komentari često zlokobnije prirode od slova neodgovornog pojedinca.
"Govor mržnje se najčešće pojavljuje posredstvom komentara i to ne samo komentara koji su rezultat "rada" pojedinaca, već organizovanih grupa. Mislim da se tu radi o organizovanom, sistematskom "komentarisanju" od strane aktivista političkih partija ali, ako ćemo biti iskreni, mislim da i dio redakcija promoviše govor mržnje. Dakle, ono što im nije dozvoljeno kroz tekstove, oni rade kroz jedan primitivno-prizemni način manipulacije", zaključuje Đuranović.
