Dostupni linkovi

logo-print

Obilježena 21 godišnjica stradanja u Ahmićima i Trusini


Molitvama na mezarju u Starom Vitezu, te paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca i cvijeća u srijedu su u Vitezu obilježene dvije obljetnice stradanja iz proteklog rata. Prva u Ahmićima, gdje je 16. travnja ubijeno 116 Bošnjaka na svirep način, a druga kod križa u Topaloj, gdje su Hrvati obilježavali 316 dana opsade Viteza i molili za 653 ubijena vojnika i civila, među kojima je bilo i djece, za koji nikada nitko nije ni optužen.

Da se ne ponovi, da se ne zaboravi – ova poruka na ulazu u Ahmiće svjedoči o zločinu koji je ovdje počinjen nad stanovnicima tog sela. Muhamed Pezer izgubio je čak dvadeset sedmoro iz uže obitelji:

„Ko je izgubio ne može nikad preboljeti.“

RSE: Koliko je vaših ubijeno?

Pezer: Ubijena su tri brata i dvije sestre. To nikad nikom nisam rekao, sad prvi put izjavljujem. Moj otac je imao tri brata, dvadeset sedmero je ubijenih. Ja sam ranjen u nogu. Teško, ne volim se sjećati.

Elvedin Kermo, iz udruženja „16. april“ kaže:

„Oprostiti se može, ali zaboraviti nećemo nikada to što se desilo. Za normalan suživot i pomirenje u Ahmićima potrebni su istina i pravda, istina o našim najmilijima koje i dan-danas tražimo.“

Samo 200 metara zračne linije od džamije u Ahmićima, hrvatske udruge proistekle iz Domovinskog rata, polaganjem vijenaca i cvijeća, te paljenjem svijeća uz obližnji križ odaju počast za 653 ubijena Hrvata tijekom 316 dana rata u Vitezu. Govori Ljubica Garić, predsjednica Udruge roditelja poginulih i nestalih hrvatskih branitelja:

„Pravi kršćanin i Hrvat se srami za događaje u Ahmićima, ali vas molim nemojte izvlačiti iz konteksta - ali se isto tako s ogorčenjem prisjećamo i svih drugih žrtava za koje niko nikad nije odgovarao.“

Sjećanje na ubijene u Trusini

U srijeda je u Trusini obilježena 21 godišnjica stradanja Hrvata u ovom selu konjičke općine. Podsjećamo, u ovom zločinu, koji su učinili pripadnici Armije RBiH, ubijeno je 18 civila i četiri pripadnika HVO-a, koji su se prethodno predali.

I 21. godišnjica stradanja Hrvata u selu Trusina obilježena je tužnim sjećanjima porodica ubijenih u ovom zločinu:

„Ovo ti je zločan najgori što je mogao biti - prvo su nastradali civili.“
„Srce je ranjeno, boli, s tim živimo.“
„Tuga ostaje.“


Predsjednica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u domovinskom ratu Konjic Dragica Tomić:

„Svi ljudi koji su počinili zločine moraju odgovarati za svoja djela, a i oni koji su naredili da počine te zločine.“

Fra Darko Drljo, u zločinu u Trusini izgubio je oca i brata, a ispred Spomen obilježja šalje poruke oprosta, mira i suživota:

„Bilo bi dobro da s ovih mjesta ne ide zapaljiva riječ, nego upravo suprotno – riječ pomirenja, oproštenja, da se ovakva mjesta poštuju na sve tri strane. Bilo bi jako dobro da se toga držimo mi svi i da ova mjesta nam budu opomena.“

Glavna tužiteljica BIRN-a, agencije koja prati procesuiranje ratnih zločina u BiH-i, Erna Mačkić naglašava da se pred Sudom BiH, vezano za zločin u Trusini, trenutno sudi u tri predmeta:

„Jedan predmet koji već traje četvrtu godinu - trenutno odbrana izvodi dokaze, ali je došlo do odvajanja postupka protiv Zulfikara Ališpage zbog njegovog zdravstvenog stanja. Trenutno je u tom predmetu ostalo pet osoba: Mensur Memić, Dževad Salčin, Senad Hakalović, Nedžad Hodžić i Nihad Bojadžić. Također, postoji odvojeno suđenje Edinu Džeki koji se, između ostalog, tereti i za zločin počinjen u Trusini.“

Samo jedna osoba pred Sudom BiH osuđena je za zločin u Trusini:

„Riječ je o Rasemi Handanović, koja je osuđena na pet i po godina zatvora i nalazi se na izdražavanju kazne. Priznala je krivicu nakon što je izručena organima pravosuđa u BiH iz SAD-a. Također, iz Amerike je izručen i Edin Džeko i njemu je suđenje trenutno u toku.“
  • 16x9 Image

    Srećko Stipović

    Diplomirao žurnalistiku na FPN "Veljko Vlahović" u Sarajevu 1987. godine. Novinarstvom se bavi od 1981. godine, a surađivao u mnogobrojnim časopisima diljem bivše Jugoslavije. Sa RSE počeo suradnju 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG