Dostupni linkovi

logo-print

Predrasude u BiH: Žene i "muški" poslovi


Sa jednog od protesta za bolji položaj žena u strankama u BiH

Sa jednog od protesta za bolji položaj žena u strankama u BiH

Bosanskohercegovačko društvo opterećeno je mnogobrojnim predrasudama. Osjećaju ih pripadnici različitih vjerskih i nacionalnih manjina, osobe slabijeg socijalnog statusa, a spolna/rodna ravnopravnost pojam je koji za sada postoji samo na papiru. Stereotipna podjela na muško-ženske poslove ukorijenjena je među svim generacijama, ali danas joj nekolicina uspješno prkosi.

Ana Pranjić iz Tuzle uspješna je arhitektica. Pri izboru svog zanimanja, kroz roditelje, imala je i muški i ženski uzor. Danas se često bori s predrasudama jer ovim poslom još uvijek vladaju muškarci.

„Na svom primjeru sam naučila da se samo treba konstantno dokazivati, svaku priliku maksimalno iskoristiti, dati od sebe sve najbolje, pokazati svojim primjerom da se može boriti protiv tih predrasuda, ne osvrtati se na takve komentare, ne dati da oni poljuljaju samopouzdanje ili da vam čak naruše koncentraciju koja nam je potrebna za posao.“

Žena u vojsci, policiji, kirurgiji, ili žena koja vozi taksi, u bh. društvu još uvijek izaziva začuđene poglede i sumnje da posao može biti dobro obavljen ako ga ne obavlja muškarac. Vildana Džekman iz Fondacije Cure tvrdi da je upravo to razlog zbog kojeg se žene rjeđe usuđuju na obavljanje posla koji nije tipičan za žene.

„Imate veoma mali broj žena koje se bave isključivo 'muškim' poslovima. I ako razgovarate s njima, sigurno će vam reći da im je potrebno mnogo hrabrosti.“

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini usvojen je 2003., a dopunjen 2009. godine. Njime se jamči jednakost spolova u svim sferama društva, uključujući, ali ne ograničavajući se, na obrazovanje, ekonomiju, zapošljavanje i rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sport, kulturu, javni život i medije.

Sustav ne dozvoljava bavljanje određenim zanimanjima

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i entitetski gender centri prate i ispituju povrede ovog Zakona. Adnan Kadribašić, stručni savjetnik Agencije, kaže da se većina pritužbi koja dolazi u Agenciju odnosi na žene.

„Sve tri institucije su sada primile nekih 40 pojedinačnih predstavki godišnje, i uglavnom su osobe ženskog spola podnosile te predstavke. Većina tih predstavki se odnosila na kršenje prava iz radnog odnosa, gdje smo primijetili da su poslodavci i drugi uposlenici muškog spola bez principa jednakog postupanja prema osobama ženskog spola.“

Prema podacima Instituta za razvoj mladih Kult, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj 47,2 posto žena, djevojaka i djevojčica koje imaju više od 15 godina, svakodnevno proživljava nasilje ukoliko se usude pomiješati muške i ženske poslove. Kako navodi Kadribašić, neke poslove im nije dozvoljavao ili još uvijek ne dozvoljava obavljati sustav.

„U zakonu o policijskim službenicima bila je jedna pretpostavka, jedan kriterij kod ocjenjivanja, koji je onemogućavao policijske službenice da napreduju u karijeri ukoliko su koristile porodiljsko odsustvo. Mi smo preemitirali izmjene i dopune tih zakona i taj problem diskriminacije bi uskoro trebao biti izbrisan. Isto tako smo ispitivali i imamo podatak da je u Zakonu o radu ženama zabranjen rad pod zemljom, što je također diskriminacija.“

Prema istraživanjima koja je radila Agencija, žene su uspješne u mnogim zanimanjima, ali teže dolaze do rukovodećih pozicija, objašnjava Kadribašić.

„Istraživanje o položaju žena na rukovodećim mjestima u državnoj upravi pokazalo je da su žene pretežno zaposlene kao državne službenice, one su ravnopravno zastupljene do recimo nivoa srednjeg menadžmenta, nakon čega prevaga odlazi na stranu muškaraca i oni dominiraju na rukovodećim pozicijama.“

U zanimanjima za koja se smatra da ih podjednako dobro obavljaju i muškarci i žene, muškarci su često bolje plaćeni, napominje Vildana Džekman iz Fondacije Cure.

„Mnoge žene se suočavaju s određenim stepenom diskriminacije iz razloga što nisu jednako tretirane kao njihove muške kolege, od same raspodjele poslova pa do stepena primanja koje one primaju.“

Duboko je ukorijenjeno i mišljenje da su određeni poslovi isključivo ženski: odgajivačica, učiteljica, kozmetičarka itd. Stereotip da je frizerski zanat žensko zanimanje godinama ruši Elvir Bajrić, predsjednik Saveza frizera Bosne i Hercegovine.

„Dovodili su mi kući i doktora ovog i inženjera onog, govorili: 'Pa vidi ovog, vidi onog'. Ali, jednostavno, moja je ljubav pobijedila. A okolina je, naravno, reagovala čudno. U mom naselju su svi govorili: 'Joj, vidi ga, šta ćeš ti, koga ćeš ti šišati'.“

Stereotipi o rodnoj predodređenosti za neka zanimanja nastaju u najranijoj dobi, najčešće u obitelji, tvrdi Džekman.

„Od malih nogu nas uče da to nije lijepo da to radiš, to isključivo treba da rade muškarci, nije lijepo da ti treniraš fudbal, bolje za tebe da ti budeš balerina, da ne pitaju nas šta ustvari dječak ili djevojčica želi da radi. Tako je u potpunosti neprimjereno da jedan dječak bude baletan, a s druge strane, da jedna žena bude vozačica kamiona.“

Patrijarhalne stavove bh. društva zasigurno neće izmijeniti valjane zakonske odredbe. Društvo bi odgojem mladih generacija i dopuštanjem izbora zanimanja možda i moglo uzvratiti šamar granicama koje im se postavljaju na osnovu spola u kojem su rođeni.
  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG