Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Zaostale mine i dalje ugrožavaju građane


Mine, ilustrativna fotografija

Mine, ilustrativna fotografija

U petak se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama mina. Zaostale mine širom BiH ugrožavaju 15 odsto populacije. Od početka ove godine, tri osobe su poginule od minsko-eksplozivnih sredstava, a od rata do danas njih 600. Ono što najviše zabrinjava je broj ljudi koji, trbuhom za kruhom, tražeći željezo za prodaju, strada od zaostalih mina. Istovremeno, strategijom koju je usvojila Bosna i Hercegovina, predviđeno je da u toj zemlji do 2019. godine sve mine budu uklonjene. No, to će biti teško ostvarivo ako se zna da država nije izdvojila ni centa za deminiranje, a obavezala se da će godišnje za te potrebe davati 19 miliona eura.

Bosna i Hercegovina, skoro 20 godina od rata, jedna je od najzagađenijih država minama u svijetu. Od početka ove godine tri osobe su poginule od minsko-eksplozivnih sredstava, a od rata do danas njih 600. No mnogo je veći broj nastradalih, a među njima najviše je povratnika. Jedan od njih je Omer Jahić, koji je od eksplozije bombe, zaostale iz rata, nastradao kada se vratio u okolinu Bratunca. „Bio sam tu među prvim povratnicima. Naletio sam na eksplozivnu napravu. Bio sam povrijeđen, ali dobro sam prošao - šta je moglo biti. Mogao sam i poginuti“, rekao je Jahić

Od nagazne mine, početkom rata, tada četrnaestogodišnjak, nastradao je i Banjalučanin Siniša Todorović.„Ja sam stradao sa 14,5 godina kda sam našao zaostalu tromblonsku minu. Aktivirala se - i ostao sam bez noge. Povreda desne potkoljenice, povreda čela - i još masu nekih povreda po tijelu sam dobio tada“, kaže Todorović

Bosna i Hercegovina je Strategijom protiv minskih djelovanja postavila rok da do 2019. bude država bez mina. Pa, iako se obavezala da će za deminiranje godišnje izdvajati 19 miliona eura, do sada nije izdvojila ni centa. Zaostale mine, širom BiH, ugrožavaju 15 odsto populacije, a ono što najviše zabrinjava je broj ljudi koji, trbuhom za kruhom, tražeći željezo za prodaju, strada od zaostalih mina. Selmir Šiko iz okoline Gračanice je u minskom polju izgubio sina, a i sam je ranjen, a njegov brat Emir o svemu kaže: „Dolazili smo tu da beremo željezi da bismo preživjeli, da ne budemo lopovi“

Muhamed Vehabović

Muhamed Vehabović

Da bi preživio i svojoj porodici obezbijedio makar obrok dnevno, sa minama se svakodnevno susreće i Muhamed Vehabović iz okoline Travnika. Već četiri godine pronalazi mine, koje rastavlja da bi prodao željezo. „Meni je sada svejedno ući u minsko polje, moraš kada je u pitanju preživljavanje i školovanje djece, izvođenje djece na pravi put, na put bez krađe, laži. Za mene je ovo čista zarada. Kad je u pitanju preživljavanje, straha nema“, rekao je Vehabović.

Najveći problem je što upozorenja od mina i minsko-neeksplodiranih sredstava nema. Iako Bosna i Hercegovina ima dovoljno deminera, država ne izdvaja novac za njihov angažman. Na raščišćavanju minskih polja angažovana je tek trećina od oko 3.000 raspoloživih deminera. Deminer Drago Aščić. „Strah postoji kod svakog deminera, to je sasvim normalno. Nije niko budala – mina može ubiti, oštetii, odbiti nogu, ruku“

I dok u Bosni i Hercegovini demineri imaju pune ruke posla, zbog toga što država ne izdvaja novac za deminiranje, najveći broj njih se odlučuje da, umjesto svoje, “čiste” druge države. Deminer Borislav Klačar „U Irak sam otišao zbog nedostatka posla u BiH. Za sezonu radimo otprilike četiri, pet mjeseci, zavisi od donacije i ugovora“, kaže Klačar

Dušan Gavran

Dušan Gavran

Direktor Centra za uklanjanje mina BiH Dušan Gavran. „U BiH je problem što se institucije kojima je potrebno da se nešto deminira ne uključuju se u taj proces. Uzmimo Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica - oni traže 40 miliona maraka za povratak izbjeglica. U okviru tog novca niko ne odvoji nijedanu marku za deminiranje tog prostora. I mi imamo razne pregovore sa njima. Kažu da je to samo za obnovu kuća. Šta znači obnoviti kuću čovjeku? I onda kažu da nema opstanka. Pa ne može biti opstanka. A kada tražimo novac od donatora i razgovaramo sa njima, onda i donator izbjegava da da novac ako je neko finansirao povratak na taj prostor - jer očekuje da je onaj drugi donator, koji je finasirao povratak odvojio dio novca da se očistimo taj prostor za opstanak. Tako da mi stalno sa donatorima pregovaramo, igramo se - treba očisiti, ne treba. Mislim da je u BiH izuzetno veliki problem koordinacija između institucija na nivou BiH i institucija na nivou entiteta“, rekao je Gavran.

Da bi do 2019. godine riješila problem mina, Bosna i Hercegovina bi morala prikupiti oko 300 miliona eura, a od naredne godine bez međunarodne pomoći. S obzirom na dosadašnji odnos vlasti prema ovom problemu - 2019. godina bez mina ostaće nemoguća misija za Bosnu i Hercegovinu
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG