Dostupni linkovi

logo-print

Desni sektor prijetnja stabilnosti, Janukovič traži referendum o regionima


Pripadnici desnog sektora ispred zgrade Parlamenta u Kijevu, 28. mart 2014.

Pripadnici desnog sektora ispred zgrade Parlamenta u Kijevu, 28. mart 2014.

Nove vlasti Ukrajine, osim problema sa ruskim pretenzijama prema njihovoj teritoriji od koje su im već oduzeli Krim, imaju i ozbiljnih unutrašnjih problema sa jačanjem desnice u zemlji, kojoj eskalacija krize pogoduje. Grupacija Desni sektor, koja želi da preraste u političku partiju u četvrtak uveče je napala zgradu parlamenta u Kijevu, Radu, polomila prozore i tražili ostavku ministra policije Aresnija Avakova. Svrgnuti predsjednik Janukovič pak traži referendum u svim ukrajinskim regionima.

Ukrajinski parlament formirao je komisiju koja će istražiti ubistvo jednog od lidera ekstremne desničarske grupe Pravi sektor (Desni sektor), Oleksandra Muzička. Uslijedilo je to nakon što su oko 2.000 pripadnika Desnog sektora u četvrtak uveče napali zgradu državnog parlamenta, polupali prozore na Radi i tražili smjenu ministra policije Aresenija Avakova, optužujući ga da je odgovoran za Muzičkovu smrt, ranije ove sedmice u noći između 24. i 25.marta pod još nerazjašnjenim okolnostima.

Muzičko je igrao ključnu ulogu u antivladinim demontracijama, kojima je sa vlasti 22.februra svrgnut Viktor Janukovič. No kada je ubijen za Muzičkom je tragala policija koja ga je sumnjičila za organizovani kriminal, huliganizam i prijetnje javnim zvaničnicima.

Koordinator Desnog sektora Rovenjske oblasti u kojoj je Muzičko ubijen, Roma Kovalj puručio je da će se "osvetiti" ministru Avakovu za smrt Muzička, jer navodno nijesu imali nagovještaja da je lider desnice počeinio bilo kakavo krivično djelo.

Desni sektor inače u zemlji provodi paradržavnu mobilizaciju, kako kažu za sada čuvaju „Euromaidan“, ali "spremni su i za rat sa Rusijom".

Ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov upozorio je da ova grupa radi na destabilizaciji zemlje.

Za sinoćnji napad na zgradu državne Rade, Turčinov je rekao da je bio „pokušaj destabilizacije situacije u Ukrajini u samom srcu zemlje, Kijavu.To je upravo zadatak koji je političko rukovodstvo Ruske Federacije dalo svojim specijalnim službama“, rekao je Turčinov.

Upravo je na opasnost od djelovanja Desnog sektora, našim izvještačima iz Kijava ukazao i profesor profesor politikologije na Unverzitetuu Kijevu, Vladimir Cvih konstatujući da oni zaparavo nesvjesno pomažu Rusima.

"To je ozbiljan problem. Puno je ljudi sa oružjem i u kamufliranoj odjeći i u poluvojničkoj uniformi.Još jednom hoću da kažem da takvi ljudi moraju biti samo pod kontrolom državnih struktura. Samo država ima pravo da koristi silu. Ali ovi naoružani ljudi, kao što su u 'Desnom sektoru' i 'Samoodbrani', sebe smatraju velikim patriotama Rusije .... Izvinite, vidite da sam postupio frojdovski ... Dakle, smatraju se velikim ukrajinskim patriotama. Ali faktički oni danas rade na neki način za Rusiju“, rekao je profesor Cvih.

Janukovič traži referendum u svim regionima

Dok ukrajinski zvaničnici razmatraju šta da rade sa problemtičnom desnom grupacijom, Desni sektor pak pokušava da prođe proceduru registracije u političku partiju, nakon čega bi, kako su najavili, imali svog kandidata za predsjedničke izbore u Ukrajini zakazane za 25.maj.

A u međuvremenu se oglasio svrgnuti Viktor Janukovič iz svog ruskog utočišta i zatražio održavanje nacionalnog referenduma umjesto predsjedničkih izbora, kako je rekao „referenduma o statusu svakog regiona od kojeg se sastoji Ukrajina“.

Ruska agencija Itar tass objavila je Janukovičevo pisano saopštenje u kojem stoji da ukrajinska vlast održavanjem predsjedničkih izbora u maju može destabilizovati državu i da se "jedino nacionalni referendumom može sačuvati teritorijalni integritet i suverenitet zemlje". Zatražio je od svoje stranke, Partije regiona da ga uklone sa funkcije predsjednika i iz članstva.


Obama traži povlačenje ruske vojske sa granice

Na diplomatskom planu, američki predsjednik Barack Obama zatražio je da Rusija odmah povuče svoj trupe sa granice sa Ukrajinom, u intervju sa CBS iz Rima, gdje danas završava dvodnevnu posjetu Vatikanu i Italiji i stiže u Saudisjku Arabiju. Kako je navedeno "svjedoci smo da se uz granicu gomilaju vojne trupe pod izgovorom vojnih vježbi, ali to ne spada u običajene aktivnosti ruske vojske", rekao je američki predsjednik.

Prethodno su oba doma američkog Kongresa usvojila zakon koji će obezbijediti garancije za zajam od milijardu dolara Ukrajini, koju trese i ekonomska kriza, zbog čega je juče MMF skopio stend bay aranžaman između 14 i 18 miliona dolara, da bi se Ukrajina spasila ekonomskog kraha. Američki Kongres istovremno je omogućio i uvođenje sankcija za sve koji su učestvovali u aneskiji Krima.

Rusija kritikuje UN rezoluciju

Rusija je inače u petak saopštila da posmatračka misija OSCE, koja je prethodno dogovorena za raspoređevanje na šest mjeseci neće obuhvatati i aneksirani Krim. Andrej Kelin, stalni ruski predstavnik u OSCE je izjavio da se ta organizacija složila da promatrače drži izvan Krima i da će Rusija će imati sedam predstavnika u misiji koja broji stotinu ljudi.

A ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije u današnjem je saopštenju osudilo Rezoluciju UN o teritorijalnom integritetu Ukrajine usvojenu u četvrtak, uz poruku da je odluka Generalne skupštine UN “kontraproduktivna”, te da će “samo otežati napore za prevladavanje krize u Ukrajini".

Rusko ministarstvo se kritikuje za “miješanje zapadnih zemalja u unutrašnja pitanja Ukrajine”.

Za Rezolucija UN 27. marta glasalo je 100 država, 11 je bilo protiv, a 58 odsutno iz dvorane tokom glasanja.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG