Dostupni linkovi

logo-print

Kasumović: Zadužujemo se da bi uposleni po stranačkoj liniji primali plaće


Fuad Kasumović

Fuad Kasumović

Fuad Kasumović, bivši ministar finansija i trezora BiH godinama se protivi zaduživanju Bosne i Hercegovine kod Međunarodnog monetarnog fonda, tvrdeći kako sav novac koji se dobija od te institucije ide za javnu potrošnju. Prema njegovim riječima, država ne koristi novac iz evropskih fondova, jer vlast nema ekonomski plan, niti bilo kakav drugi plan razvoja. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa Kasumović kaže i da bez ekonomskog razvoja zemlje nema napretka, ali i da ključnu ulogu ima međunarodna zajednica koja mora pomoći BiH i njenim građanima. U suprotnom, zemlja će i dalje kaskati za svojim susjedima.
RSE: Bosna i Hercegovina čeka novu tranšu kredita MMF-a. Vi ste se, kao zamjenik ministra finansija i trezora BiH, mnogo puta do sada protivili tome, prvenstveno, jer se sredstva koriste isključivo za javnu potrošnju.

Kasumović: BiH ne može isfinansirati toliki birokratski aparat. Da bi BiH sve svoje nivoe vlasti isfinansirala, njoj po proračunu, koji sam ja tada vršio, fali oko 600 miliona na godišnjem nivou. Nekorektno je da MMF 600 miliona godišnje daje državi BiH da bi ona mogla isfinansirati svoju administraciju. Ja sam pristalica onoga da država treba trošiti onoliko koliko ima. Isto tako sam da se zadužuje, ali za razvojne, infrastrukturne projekte. Međutim, pošto su u BiH svake dvije godine izbori, mi praktično imamo jednu godinu u roku od četiri godine kada se može nekim ozbiljnim reformama pristupiti. Sve ostalo je kupovina socijalnog mira i dalje zaduženje građana BiH.
RSE: Kako smanjiti javnu potrošnju?

Kasumović: Ima više načina kako smanjiti javnu potrošnju. Preko 100 miliona maraka se troši za raznorazne komisije. I to se plaća ljudima što im je redovan posao. Isto tako, mi smo za podignute kredite kod raznoraznih međunarodnih finansijskih institucija platili oko 30 miliona kamata zato što nismo koristili sredstva. Mora se sjesti i otvoreno porazgovarati da li treba ovoliko vlada u ovoj državi. Za mene nema ništa gluplje nego da se zadužujemo da bi sretnici koji su uposleni od kantona, entiteta do države - to su ili stranačke ili rođačke linije - redovno primali plaće.
RSE: Da li to znači, gospodine Kasumoviću, da novac isključivo curi u javnu potrošnju, odnosno u političke partije?

Kasumović: Da budem najiskreniji – novac je teško upratiti kada on dođe u zajedničku kasu. Međutim, ja sam od prvog kreditnog aranžmana pojasnio, i tada analizom dokazao, da sav kredit od MMF-a ide u javnu potrošnju. Neke ozbiljne investicije u ovoj državi osim koridora Vc nema, to svako zna, a ti krediti ne idu od MMF-a, to ide i EBRD-a, i da ne nabrajam.
RSE: Ukoliko se BiH zadužuje samo kod MMF-a, a ne koristi, recimo, evropska sredstva za obnovu i razvoj, gdje su, prema Vašoj ocjeni, najbolji izvori za privredni i ekonomski rast BiH?
Kasumović: Postoje razni izvori odakle bi se BiH mogla finansirati. Međutim, problem je što trenutna vlast jednostavno nema nikakav ekonomski plan, nema nikakav plan razvoja, sve je nešto ad hoc - neku investiciju spomene, pa je nema. Sredstava ima sasvim dovoljno u međunarodnoj zajednici.

Jedna od najpovoljnijih su upravo u EBRD. Tu su i Saudijski fond i Kuvajtski fond koji daju veoma povoljno sredstva. Ali je problem ta sredstva uzeti, pa ih staviti u budžet i u javnu potrošnju. Zato vlasti treba MMF, jer kad uzimate kredite od EBRD-a ili od bilo koje druge finansijske institucije, vi morate imati konkretan projekat i shodno rađenju tog projekat vi povlačite tranše. Prvo, vlast treba ozbiljno sjesti - ne da se prepucavaju godinama o sejdićima, fincijima, otcjepljenjima, neotcjepljenjima. Doći će veoma brzo vrijeme kad će morati sjesti i ozbiljno analizirati kako da pokrenu privredu, kako da ovoliki broj nezaposlenih zaposle, a na taj način bi indirektno i svoje budžete punili.
RSE: S obzirom da je vlast takva kakva jeste već godinama, da li je u tom konktekstu realno očekivati pokretanje proizvodnje, i ako jeste - u kojim oblastima?

Kasumović: U ovakvim konstalacijama snaga odgovorno tvrdim da neki jak napredak ne postoji. Šta će se dešavati? Vi vidite, i zvaničnici EU i drugi međunarodni zvaničnici gledaju da izlobiraju da uzmu od BiH ono što je profitabilno. Pa ste vidjeli da je i Štefan File na zadnjem sastanku spomenuo, parafraziram, kako bi bilo dobro da se privatiziraju elektroprivreda, telekomi. Niko ne kaže evo uzećemo Vranicu, Ditu, Tuzlu, Hidrogradnju. Uzimali bi te najbolje kolače. Prema tome, ako bi vlast bila ovako inertna, međunarodna zajednica i pojedinci koji hoće da ulažu u BiH, normalno da će tražiti upravo te segmente gdje su im je najbrži obrt i povrat tih sredstava.
RSE: Kako Vi, na kraju, vidite bh. ekonomiju i privredu za desetak godina?

Kasumović: Bez ekonomske i političke stabilnosti jedne države, nema napretka. U državu u kojoj svaki treći dan iz jednog entiteta govore da će se otcijepiti, iz drugog da je to rat, niko ozbiljan neće investirati. Drugo, po svim pokazateljima smo među najzadnjim, znači najviše vremena trebate da osnujete preduzeće, najviše vremena trebate da dobijete građevinsku dozvolu. Ključna stvar je u međunarodnoj zajednici, koja mora pomoći BiH i njenim političarima, da sjedne s njima i da napravi jednu vlast u ovoj državi koja će biti normalna, efikasna i koju će građani ove države moći finansirati. U suprotnom, mi ćemo dugo kaskati iza čitave regije u našem okruženju.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG