Dostupni linkovi

logo-print
Oko milion i po građana Bosne i Hercegovine danas je razasuto u preko sto zemalja širom svijeta. Prema ocjenama eksperata, bh. dijaspora predstavlja ogromni ekonomski potencijal za državu sa preko pola miliona nezaposlenih, što se ne iskorištava.

Poznavaoci ekonomskih prilika u BiH kažu da je, u odnosu na mogućnosti, relativno malo primjera uspješnih investicija iz dijaspore u domaću ekonomiju, kojoj hronično nedostaje novih ulaganja i radnih mjesta.

Jedna od rijetkih uspješnih priča je poljoprivredno preduzeće "Popovo polje" iz Trebinja, čiji je vlasnik Esteban Milović, preduzetnik iz Argentine, čiji su korijeni sa ovih prostora.

Esteban Milović

Esteban Milović

"Počeli smo da izvozimo jabuke, ima već dvije godine. Prošle godine smo izvozili uspješno za Evropsku uniju, naši kupci su vrlo zadovoljni proizvodom, bili su iznenađeni kvalitetom tog proizvoda", kaže Milović.

A u mnogim zemljama širom svijeta, dijaspora predstavlja veliki privredni zamajac. Direktor ekonomskog odjela američke Agencije za međunarodni razvoj - USAID, Thomas Rojas, navodi primjer novčanih doznaka dijaspore u BiH:

"U slučaju Bosne i Hercegovine, to predstavlja skoro deset posto BDP-a na godišnjem nivou, što znači oko dvije milijarde dolara. Većina toga je vjerovatno namijenjena potrošnji, recimo oko 70 posto, što ostavlja preko 400 miliona dolara na raspolaganju za proizvodna ulaganja."

Međutim, u Bosni i Hercegovini se ta mogućnost skoro pa ne iskorištava.

"Dijaspora ima tri dimenzije dijaspore, socijalnu, koju smo u dobroj mjeri iskoristili, koja opada, ali imamo dva vrlo važna – financijski, skoro pa ne iskorišten, i intelektualni, jedva da smo pokucali na vrata, da sve te mozgove u inostranstvu, koje smo pustili odavde sticajem okolnosti, ne koristimo", objašnjava Mirza Hajrić, poslovni konsultant za dijasporu.

A koliki je potencijal bh. dijaspore zapravo, govori v.d. direktor USAID-a u BiH, Alexander Bond:

"U ovo doba globalizacije, BiH ima komparativnu prednost dijaspore. Vjerovatno znate da BiH, u odnosu na broj stanovništva, ima jednu od najvećih dijaspora, raširenu u preko sto zemalja. Nekih milion i po Bosanaca i Hercegovaca žive vani i rade u brojnim profesijama."

Mirza Hajrić ističe da BiH troši puno energije i novca u pokušaje dovođenja stranih ulaganja, ali je rezultat mali.

Popunjavanje prijave za posao, ilustracija

Popunjavanje prijave za posao, ilustracija

"Mi imamo 500.000 nezaposlenih, a s druge strane imamo 1,5 milion ljudi koji su se dokazali u novim sredinama, kulturama, i naučili nešto, postali profesori, članovi akademija nauka, biznismeni, vlasnici, suvlasnici velikih firmi, i nikako da uvežemo ta dva kraja", tvrdi Hajrić.

Šta sve može uraditi dijaspora za ekonomiju BiH? Direktor Tehnološkog parka "Intera" iz Mostara, Mladen Kostić, uz ostalo navodi:

"Pripadnici bh dijaspore mogu i trebaju postati ambasadori u mijenjanju percepcije o bh. proizvodima i preduzećima u cilju poboljšanja poslovanja u oba smjera. Dijaspora može i treba da brine da se postojeći proizvodi i proizvodni kapaciteti maksimalno stave u funkciju izvoza. Time se najbrže mogu ostvariti nova radna mjesta. Takođe, pripadnici bh dijaspore se mogu i trebaju istaći u iznalaženju novih poslovnih prilika i proizvoda u zemljama u kojima žive i djeluju, a koji se mogu primijeniti i proizvoditi u Bosni i Hercegovini", smatra Kostić.

Da bi se sve to ostvarilo, potrebno je stvoriti uslove za dolazak stranih ulagača općenito, a to je već zadatak vlasti. Direktor ekonomskog odjela USAID-a, Thomas Rojas ukazuje na neke od manjkavosti:

"Nedostaje jasna strategija na državnom nivou za dijasporu, uključujući koordinaciju između institucija i dijaspore".
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG