Dostupni linkovi

logo-print

Pet desetljeća Kerempuha: Satira je preživjela i tržišnu ekonomiju i rat i tranziciju


Kerempuh u Zagrebu

Kerempuh u Zagrebu

Jedino profesionalno satiričko kazalište u Hrvatskoj – zagrebački Kerempuh – obilježava 50 godina kontinuiranog rada. U 50 godina imali su preko šest i po milijuna posjetitelja, dva imena, dvije dvorane, a njegov ravnatelj tvrdi da danas imaju najbolju glumačku ekipu u Hrvatskoj.

Satira je preživjela i socijalizam, i tržišnu ekonomiju, i rat i tranziciju. Zagrebačko satiričko kazalište Kerempuh obilježava 50 godina. O obljetnici njegov ravnatelj Duško Ljuština kaže:

„Pedeset godina Kerempuha za Zagreb i za Hrvatsku – naravno, svatko je na neki način subjektivan kada govori o svom teatru, ali osobno mislim da znači puno. Puno po tome što je Kerempuh do sada u ovih 50 godina vidio 6.565.081 gledatelj – šest i po milijuna ljudi vidjelo je naše kazalište.“

Odigrano je 20.499 predstava, a Kerempuhove predstave pobjeđivale su na brojnim festivalima u Hrvatskoj i okolnim državama. Evo samo najnovijih nagrada sa jednom jedinom predstavom – „Gospođom ministarkom“ Branislava Nušića: najbolja predstava na 29. Susretima pozorišta u Brčkom u 2012, prošle godine bila je u službenoj selekciji Sterijinog pozorja, Elizabeta Kukić je dobila nagradu za glavnu žensku ulogu za ulogu ministarke Živke na 37. Danima satire Fadila Hadžića i glavnu glumačku nagradu na prošlogodišnjem VIII festivalu mediteranskog teatra Purgatorije u Tivtu, a za istu ulogu Elizabeta Kukić dobila je prošle godine Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji glumačkog ostvarenja u drami.

Plakat povodom pet desetljeća Kerempuha

Plakat povodom pet desetljeća Kerempuha

Stvar je u ljudima, kaže Ljuština.
„Najponosniji smo na svoju vjernu publiku, naravno – na porezne obveznike koji financiraju sve nas koji radimo u kulturi, i ja se nadam da im se odužujemo na najbolji način. Ovoga trenutka imamo i ponajbolji glumački ansambl u zemlji.“

Kvalitetu i identitet neke kazališne kuće grade i autori čija se djela izvodi na sceni. Davno nekada bili su to Fadil Hadžić, Hrvoje Hitrec i Milan Grgić, a onda su došli mlađi.

„Boro Radaković je ovdje izveo prvi komad, Boris Svrtan je ovdje izveo prvi komad, Zvonimir Zoričić je ovdje izveo prvi komad, tu je Nenad Stazić izveo svoj prvi komad, Ivo Balenović… Mnoge ljude koji do tada nisu pisali dramsku literaturu Kerempuh je na neki način stimulirao da postanu ozbiljni dramski pisci.“

U slavljeničkoj kući posebno su ponosni na to da jedini imaju potpisani ugovor sa zagrebačkom Akademijom za kazalište, film i TV koji omogućuje da studenti glume svoje ispitne predstave glume pred publikom. Kruna te suradnje bila je premijera Moliereovog „Tartuffea“ na drugoj Kerempuhovoj sceni „Vidra“ u režiji Krešimira Dolenčića. Dolenčić o ansamblu Kerempuha ima samo riječi hvale.

„To svjedoči o jednoj visokoprofesionalnoj i predanoj zajednici kakvo je ovo kazalište, koje doista funkcionira 'kao urica'. Raditi sa ovako dragim, talentiranim i inspirativnim ansamblom i sa svim onim ljudima koji okružuju svaku predstavu koja se ovdje radi – a ja sam ih u zadnjih par godina radio eto tri - čovjeka odmara i zapravo vraća onaj razlog zbog kojeg smo se ja i svi mi počeli baviti kazalištem.“

Kerempuh je davne 1964. pod imenom Jazavac – prema djelu „Jazavac pred sudom“ bosanskohercegovačkog književnika Petra Kočića – osnovao i dugo godina vodio književnik i komediograf Fadil Hadžić.

Na samu 50. obljetnicu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić će mu na ulazu u kazalište otkriti zvijezdu, a Hadžić će zbog svojih zasluga za hrvatsku kulturu ove godine dobiti i ulicu u Zagrebu.

Jazavac je 1994. preimenovan u Kerempuh, a oni koji su preimenovanje inicirali argumentirali su to time da je Kočić bio – citiramo - „velikosrbin“. Među rijetkima koji su javno prosvjedovali zbog toga bio je pokojni hrvatski političar i sociolog Stipe Šuvar.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG